Ako je vaš odgovor na ova pitanja potvrdan, ne brinite. Niste sami. Tzv. majčinska krivnja muči gotovo sve žene na svijetu i prisutna je u svim varijantama majčina odgoja, i na mikro i na makro razini.

Portal Care.com proveo je 2014. godine istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 1000 majki. Pokazalo se da jedna od četiri majke plače najmanje jednom tjedno, a sve zbog stresa koji je posljedica njezine silne želje da uravnoteži karijeru i obitelj.

Krivnja, koju osjećaju mame, usko je povezana sa sramom koji može naštetiti našem mentalnom zdravlju i zbog kojega možemo i 'izgorjeti'. Između krivnje i srama ipak ne možemo staviti znak jednakosti.

Krivnja se obično javlja kada mislimo da smo učinili nešto pogrešno. Sram se javlja kad mislimo da smo loša osoba, ne nužno zbog nekih naših postupaka.

U trenutku kad vičete na svoje dijete, i po 17 000. put mu kažete da obuje cipele, možete osjećati krivnju. No nakon toga se javlja osjećaj srama. Sram vas je jer ste vikali na dijete, a što bi moglo značiti da ste loša mama.

Majčinska krivnja vjerojatno postoji oduvijek, ali s pojavom društvenih mreža, ona je poprimila neki drugi smisao. Sada je majkama puno teže, sebe i svoje ponašanje uspoređuju s društvenom idejom koja se plasira na društvenim mrežama o tome što 'dobre mame' čine i kako bi se one trebale ponašati.

Zali Yager, majka troje djece i znanstvenica koja se bavi istraživanjem mentalnog zdravlja, strastvena u pružanju podrške majkama, ispričala je kako je '80-ih godina njezina svekrva osjećala majčinsku krivnju jer se nakon poroda vratila na posao, na pola radnog vremena, što u njezinu malom gradiću nije bila praksa. Osjećala se krivom i zato što nije koristila pelene za jednokratnu upotrebu koje su u to vrijeme bile hit.

'Obje stvari zbog kojih je moja svekrva tada osjećala krivnju, bile su nešto što je radila drugačije od drugih, a zbog čega je mislila da nije dobra mama kao druge mame u njezinu okruženju', rekla je Zali Yager. Upozorila je da je okruženje njezine svekrve tada činilo 20, najviše 30 mama.

'Danas je situacija kudikamo drugačija. Žene su preko društvenih mreža izložene roditeljskim standardima i praksama stotine, pa čak i tisuće mama. Krenulo je s mamama blogericama, da bi profili na Instagramu i TikToku dramatično povećali našu izloženost', rekla je.

Zbog društvenih mreža, svjedočimo i puno većem osuđivanju majki zbog njihovih izbora i postupaka.

'Kada vidimo da su majke na društvenim mrežama osuđene zbog stvari koje i mi sami radimo, osjećamo se loše, a kao rezultat možemo osjećati krivnju ili sram', upozorila je Zali Yager.

Kako nam majčina krivnja šteti (posebno perfekcionistima)? Kada si zadamo visoke standarde u svim područjima života, to nije dobro za nas. Bez obzira na to uspijevaju li spojiti sve uloge, mnoge mame to tjera u anksioznost, depresiju, osjećaju se iscrpljeno i korak su od 'izgaranja'.

Istraživanja pokazuju da nerealno postavljeni roditeljski ciljevi mogu rezultirati neraspoloženjem, što također rezultira stresom.

Također, vjerovanje da drugi imaju velika očekivanja od nas može pridonijeti tome da 'izgorimo'.

Istraživanja pokazuju da očekivanja drugih ljudi imaju jači utjecaj na nas od, recimo, čimbenika kao što su nezaposlenost ili novčani problemi.

U posebnom su problemu mame koje imaju perfekcionističke sklonosti.

Iako mnogi perfekcionizam smatraju pozitivnom osobinom, koja motivira na putu do uspjeha, visoki standardi koje si žene postave, i u karijeri i kod kuće, mogu dovesti do velikih problema.

Eko nekoliko savjeta kako to promijeniti.

Okrenite sve naopačke: suosjećajte sa sobom!

Najbolji lijek za osjećaj srama i perfekcionizam je suosjećanje sa sobom. Umjesto da sami sebe kritiziramo, ili ignoriramo svoju bol, kad se osjećamo loše, trebali bismo biti topli i puni razumijevanja prema sebi.

Istraživanja su pokazala da suosjećanje prema sebi može pomoći i u smanjivanju anksioznosti, depresije i roditeljskog stresa.

Suosjećanje nam može pomoći i kod smanjivanja potrebe za uspoređivanjem s drugim majkama, što nas čini otpornijima na kritike i komentare drugih ljudi.

Zapamtite: kad naučite biti ljubazniji prema sebi, to vam pomaže i da budete bolji roditelj.

Kad naučite kako biti suosjećajni prema sebi, moći ćete napraviti i neke druge korisne promjene:

  1. Kreirajte mantru na koju ćete se oslanjati u teškim trenucima. Tipa: 'Radim najbolje što znam.' To uvijek izgovorite kad ste strogi prema sebi, ili kad vas drugi dovedu u situaciju da osjećate krivnju ili sram.
  2. Zastanite u teškim trenucima i razmislite o svojim osjećajima. Recite sebi nešto lijepo.
  3. Napravite reviziju onoga što pratite na društvenim medijima. Pregledajte sve grupe čiji ste član i ljude koje pratite. Ako postoji nešto zbog čega se osjećate loše, prestanite to pratiti.
  4. Brinite se dobro o sebi, poštujte svoje potrebe, počevši od najosnovnijih (kad god vam se plače, plačite) do toga da odvojite vrijeme samo za sebe i svoje užitke.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock