Boja očiju kod ljudi jedna je od najupečatljivijih fizičkih karakteristika i znatno varira između pojedinaca i populacija. Nijanse se kreću od najčešće smeđe, preko zelene i boje lješnjaka, sve do plavih, sivih, pa čak i vrlo rijetkih ljubičastih tonova. Osim estetskog značaja, boja očiju također mnogo otkriva o genetici - složenim procesima nasljeđivanja i interakciji više gena.
Kako se određuje boja očiju?
Genetika boje očiju nije jednostavan proces "od mame ili tate", već rezultat složenih poligenskih interakcija. Najvažniju ulogu imaju geni OCA2 i HERC2 na 15. kromosomu, a oni određuju koliko će se melanina (pigmenta) nakupiti u šarenici.
- Visoka razina melanina → smeđe oči (najčešće u svijetu)
- Umjerena razina melanina → lješnjak ili zelene oči
- Niska razina melanina → plave ili sive oči
Osim same količine melanina, ključna je i njegova raspodjela i gustoća u slojevima šarenice, što stvara suptilne varijacije čak i među ljudima koji na prvi pogled imaju istu boju očiju.
Uloga nasljeđivanja
Nekada se vjerovalo da je nasljeđivanje boje očiju jednostavno - smeđa je dominantna, plava recesivna. Međutim, moderna genetika pokazala je da to nije baš tako jednostavno. Boja očiju nasljeđuje se od oba roditelja putem više gena, pa se događa da dijete ima nijansu koja na prvi pogled "ne izgleda kao ni jedan roditelj", već potječe od baka i djedova ili ranijih generacija.
Neki primjeri:
- Oba roditelja imaju plave oči → dijete će najčešće imati plave oči, ali teoretski je moguće da se pojavi i svjetlija nijansa sive.
- Oba roditelja imaju smeđe oči → najveća je vjerojatnost da će dijete imati smeđe oči, ali moguće su i zelene ili nijanse boje lješnjaka.
- Jedan roditelj plave, drugi smeđe → dijete može imati smeđe, plave ili oči boje lješnjaka, ovisno o kombinaciji gena.
Genetika i tablica vjerojatnosti
Boja očiju roditelja Moguća boja očiju djeteta
Oba smeđa Smeđa, lješnjak, zelena
Smeđa + Plava Smeđa, plava, lješnjak
Oba plava Plava
Smeđa + Zelena Smeđa, zelena, lješnjak
Oba zelena Zelena, lješnjak, plava
Ova tablica pomaže vizualizirati vjerojatnost, ali nije potpuno točna, jer više od 16 gena utječe na ishod, a ne samo jedan ili dva. Zato predviđanje boje očiju nikada nije 100% sigurno.
Rijetke varijacije - heterokromija
Osim uobičajenih nijansi, neke osobe imaju heterokromiju - stanje u kojem su oči različitih boja ili kada jedno oko ima više od jedne nijanse. Uzrokovana je neravnomjernom raspodjelom melanina između šarenica ili čak unutar jedne šarenice. Heterokromija može biti nasljedna ili stečena ozljedom, bolešću ili genetskom mutacijom.
Dijete nasljeđuje boju očiju od oba roditelja, ali je ne "kopira" izravno od mame ili tate. Boja se određuje složenom kombinacijom nekoliko gena, od kojih OCA2 i HERC2 igraju najveću ulogu. Stoga je moguće da dijete ima potpuno neočekivanu nijansu, pa čak i da se pojave rijetke pojave poput heterokromije. Znanost o genetici boje očiju pokazuje koliko je ljudska priroda složena i jedinstvena, čak i u naizgled "maloj" karakteristici poput boje očiju.
Izvor: Stil
