Znanstvena studija objavljena u časopisu ‘The Lancet’ donosi zanimljive podatke: cilj studije bio je procijeniti unos glavnih 15 namirnica i hranjivih tvari u 195 zemalja među osobama od 25 i više godina te istražiti kako prehrana utječe na smrtnost uzrokovan kroničnim nezaraznim bolestima.

Globalno gledano, potrošnja gotovo svih zdravih namirnica i hranjivih tvari bila je u padu u 2017. godini! Najveće razlike između trenutnog i optimalnog unosa zabilježene su za orašaste plodove i sjemenke, mlijeko i cjelovite žitarice, s prosječnom potrošnjom od 12% (orašastih plodova i sjemenki dnevno), 16% (mlijeka dnevno) i 23% (cjelovitih žitarica dnevno). Usporedno sa nižom nego očekivanom potrošnjom zdrave hrane, dnevni unos svih nezdravih namirnica premašio je optimalnu razinu na globalnoj razini.

POTROŠNJA “NEZDRAVIH”NAMIRNICA JE U PORASTU

Potrošnja slatkih pića (49 g dnevno) bila je daleko veća od optimalnog unosa. Slično tome, globalna potrošnja prerađenog mesa i natrija bila je daleko iznad optimalne razine. Globalni unos crvenog mesa bio je 18% veći od optimalnog unosa.

  • Muškarci su obično imali veći unos zdrave i nezdrave hrane u usporedbi sa ženama. Unos zdrave i nezdrave hrane općenito je bio viši kod osoba srednjih godina (50-69 godina), a najniži među mladima (25–49 godina) uz nekoliko iznimaka.
  • Najveći unos zaslađenih napitaka i mahunarki zabilježen je kod mladih odraslih osoba i ovdje je primjećen opadajući trend s godinama.
  • Na regionalnoj razini, u 2017. godini unos zdrave hrane bio je niži od optimalne razine u svim regijama.
  • Jedine iznimke su unos povrća u središnjoj Aziji, morski plodovi i omega-3 masne kiseline u azijsko-pacifičkom području s visokim prihodima i mahunarke na Karibima, tropskoj Latinskoj Americi, južnoj Aziji, zapadnoj podsaharskoj Africi i istočnoj podsaharskoj Africi.
  • Među nezdravim skupinama hrane, konzumacija napitaka s natrijem i šećerom bila je veća od optimalne razine u gotovo svakoj regiji. Potrošnja crvenog mesa bila je najviša u Australiji, južnoj Latinskoj Americi i tropskoj Latinskoj Americi.
  • Sjeverna Amerika s visokim prihodima imala je najveći unos obrađenog mesa, a slijedili su je Azija-Pacifik i zapadna Europa s visokim prihodima. Najveći unos trans masti zabilježen je u Sjevernoj Americi, srednjoj Latinskoj Americi i Andskoj Latinskoj Americi.
prehrana kao uzrok bolesti

Prije će vas ubiti loša prehrana nego pušenje: Krajnji rezultati ove studije doveli su do šokantnih podataka kako je globalno gledajući u 2017. godini loša prehrana bila uzrok 11 milijuna smrtnih slučajeva. Srčanožilne bolesti bile su vodeći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, a slijedile su je druge kronične bolesti kao što su karcinomi te šećerna bolest tipa 2. Više od 5 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s prehranom dogodili su se među odraslim osobama mlađim od 70 godina.

Zabrinjavajuće je da je u 2017. godini više od polovice smrtnih slučajeva povezanih s prehranom pripisano visokom unosu natrija (natrij na prvom mjestu po smrtnosti među muškarcima), niskom unosu cjelovitih žitarica i niskom unosu orašastih plodova. Nizak unos cjelovitih žitarica bio je vodeći faktor rizika za prehranu muškaraca i žena, nakon čega slijede cjelovite žitarice i voće. Nizak unos cjelovitih žitarica bio je vodeći rizik za smrt kod mladih odraslih osoba (u dobi od 25 do 50 godina) te visok unos natrija među starijim osobama (≥70 godina). Rezultati ove studije nepobitno naglašavaju važnost pravilne prehrane u prevenciji i sprječavanju nastanka kroničnih bolesti te na kraju smrtnih ishoda.

Izvor:  Centar za nutricionizam, objavljeno online 03.04.2019.

Foto: Ptofimedia