'Drage mame i bebe, pozdrav svima.
Naša priča ima puno lijepih stvari i jednu manje lijepu, ali mi i dalje ne odustajemo i borimo se da svaki dan bude ljepši od prethodnog.
Prva željena trudnoća dogodila mi se s 28 godina, i u svih devet mjeseci prošla je više nego odlično. Beba i ja smo se od početka brinuli jedno za drugo. Porod je krenuo na vrijeme, ja sam u bolnici rodila djevojčicu Ivu. Tri puta su me vraćali kući s izgovorom da trudovi nisu počeli, što je dugo trajalo, pa sam zadnji put kad sam konačno primljena bila skoro devet prstiju otvorena. Kod kuće sam stoički izdržala skoro 14 sati bolova zbog trudova, uz veliku pomoć supruga (hvala Bogu što mi je olakšao puno tih bolnih sati u našem domu). Iva je rođena 5. lipnja 2018. godine sa 3,5 kg, u zoru. Ništa bolje nisam doživjela nakon mukotrpnog puta do najljepšeg susreta na planeti, moje djevojčice na prsima. Dobila je 10 na testu, a mi smo bili manje od tri dana u bolnici s još četiri mame i bebe u sobi.
Sljedećih mjesec dana sve je išlo dobro. Malo muke s dojenjem, ali sam sve to preboljela i nesanicu i stalno buđenje. Mala idila, sve točno mjesec dana nakon Ivinog rođenja. A onda se javljaju opasne glavobolje tijekom dojenja ujutro i rjeđe navečer, otprilike tri tjedna nakon poroda. Nitko nije mislio da je to strašno jer sam bila jako iscrpljena od stalnog buđenja zbog dojenja i poroda.
Mjesec dana nakon poroda djevojčicu sam odvela na prvo savjetovanje kod pedijatra. Tada sam u autu na putu do bolnica imala prvi napad povraćanja. Sljedeće čega se sjećam je da sam bila kod kuće, opet povraćala pa pala u nesvijest. Sljedeća scena - budim se u krevetu u sobi B dječijeg odjela Kliničkog centra u Beogradu. Muž, brat, mama i tata se izmjenjuju ili svi zajedno. Hitno sam operirana 07.07.2018, tumor na mozgu. Svi liječnici su bili začuđeni jer je uklonjeni tumor bio velik, a ja sam cijelu trudnoću izgurala bez problema. Prijašnjih godina uvijek sam bila fizički aktivna, čak i tijekom trudnoće. Prekrasan san prekinuo je mozaik nekih slika koje ne mogu prepoznati. Ali sada, gotovo dvije godine kasnije, sve je jasnije.
Najgore je prošlo, tumor je uklonjen i nakon 14 dana opet sam bio kod kuće s bebom i suprugom. Puštena sam kući odmah na kraju babinja, 40. dan nakon poroda. Neke moje prijateljice su se oporavljale od poroda u tih 40 dana, a ja sam se svako jutro borila za život i oporavljala i od poroda i od teške operacije, uz slike moje Ive kraj kreveta kao poticaja da ne odustanem.
Opet sam otišla do bolnice i vježbala lijevu ruku i nogu 14 dana jer sam nakon operacije imala slabiju lijevu stranu jer mi je tumor bio na desnoj strani pa je bilo upitno hoću li ikada pričati kao prije i hoću li se probuditi uopće gore.. Ali slika moje anđelice Ive u mojoj glavi ohrabrila me da ne posustanem ni na sekundu. Obitelj i prijatelji bili su mi velika podrška i vjetar u leđa, a obećala sam da ću sebi i njima biti najjača na svijetu.
Izašla sam obrijane glave, ali mi je kosa sada narasla i ne vidi se veliki ožiljak u obliku potkove. Mlijeko mi je 'prekinuto' dok sam ležala i curica je sisala mjesec dana i bojala sam se da to neće biti dovoljno, ali Iva je velika, fizički i psihički jaka djevojčica od skoro dvije godine koja nas svaki dan podsjeća s osmijeh da smo zajedno najjaci na svijetu!!
Sve prolazi, sve se zaboravlja, a bitke se vode svaki dan. Ono što je bitno, nalazi su bili da je tumor dobroćudan i da sam prošala bez terapije i zračenja. Ali ... uvijek postoji ali ... Godinu i pol kasnije ... imala sam epilepsiju i godinu i pol nakon operacije dobila sam terapiju dva puta dnevno i novi izazov. Odgajanje aktivne bebe, povratak na posao i epilepsija. Povratak na posao me još više spasio, radim u srednjoj ekonomskoj i mladi su samo još jedan poticaj da ne odustaju. S njima je sve još lakše.
Htjeli smo vam dočarati da nam je sada super i da nikada ne odustajete ni od sebe ni od svog života, bez obzira kakav vam šamar život pošalje, proći će. Da nisam ostala trudna i rodila zdravo dijete ne bih znala da imam tumor u glavi bez simptoma. Važno je da ne pripisujete nikakve simptome, drage majke, umoru i umoru i da brinete o sebi 24/7, anđeli vas trebaju. A Ivina majka često zna reći da je Iva majci spasila život, a da joj je majka dala život. Iva, mamin anđeo.
Šaljemo vam puno poljubaca.
Mama Sanja i beba Iva'