Smatra se da je idealno povećanje tjelesne težine tijekom trudnoće 13 kg (+/-2 kg). Treba naglasiti da obroci trebaju biti količinski manji, ali česti i ravnomjerno raspoređeni, a doručak se ne smije preskakati. Uzimanje više kalorija nego što je potrebno za rast djeteta vodi prekomjernom dobivanju na težini, kao i mogućnosti pojave niza komplikacija u trudnoći, a i kasnije u životu djeteta. S druge strane, unošenje manje kalorija nego što je potrebno, ozbiljno usporava i ugrožava razvoj ploda. Što jedemo, jednako je važno kao i koliko jedemo. Prema piramidi pravilne prehrane u temelju piramide su žitarice i proizvodi na bazi žitarica. Iznad toga je voće i povrće koji sa svojom vlaknastom strukturom pomažu u probavi, a ujedno su i bogat izvor vitamina i minerala. Slijede mlijeko i mliječni proizvodi, te potom meso, riba i jaja, čiji se unos mora kontrolirati, a na samom vrhu piramide su slastice i masnoće, čiji unos u tijelo treba maksimalno reducirati.

Isto tako, treba izbjegavati konzerviranu hranu ili onu koja je u preradi tretirana kemikalijama, šećerom ili soli, budući često ovakva hrana ima vrlo nisku hranjivost te uzrokuje zadržavanje suviška vode u organizmu. Iz tog razloga preporuča se jesti i pripremati svježu ili pak svježe smrznutu hranu.

Način pripreme namirnica jako utječe kako na kalorijsku vrijednost, tako i na očuvanje visokokvalitetnih sastojaka namirnica. S tim ciljem trebalo bi zamijeniti postupke pohanja i prženja namirnica s postupcima kuhanja na pari, kuhanja ili pečenja na roštilju. Na taj način ne dodajemo nepotrebnu masnoću, a načinom pripreme na laganoj vatri čuvamo vitamine i minerale koji se izvorno nalaze u namirnicama.

Hranjive tvari

Bjelančevine (1 g metabolizmom oslobađa 4 kcal) su najvažniji biološki sastojci i glavni građevni materijal svake žive stanice, te su uključene u gotovo sve biokemijske procese u stanicama. Izvor su esencijalnih aminokiselina, koje naše tijelo samo ne može sintetizirati. Namirujemo ih iz namirnica životinjskog podrijetla, kao što su meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi. Preporuča se u trudnoći četiri puta dnevno jesti hranu bogatu bjelančevinama, posebice u drugom i trećem tromjesečju.

Ugljikohidrati (1 g metabolizmom oslobađa 4 kcal) se dijele na jednostavne ili rafinirane (bijeli kruh, bijela riža, kolači, keksi), koji u hranjivom smislu ne daju ništa osim kalorija, i složene ili nerafinirane (integralni kruh, žitarice, integralna riža, povrće, voće) ugljikohidrate koji su uz kalorije i izvrstan izvor vitamina, minerala, biljnih vlakana i bjelančevina. Složeni ugljikohidrati ne samo da ne debljaju, nego sprječavaju mučninu, pospješuju probavu, te smanjuju rizik od nastanka šećerne bolesti u trudnoći.

Masti su najbogatiji izvor energije (1 g metabolizmom oslobađa 9 kcal). Osim što ih je neophodno unositi u organizam zbog iskorištenja vitamina topivih u mastima (A, D, E i K), masti su i izvor esencijalnih masnih kiselina: linolne (omega-6), alfa-linolenske (omega-3) i arahidonske (vitamin F). Esencijalne masne kiseline, posebice omega-3 i omega-6, nužne su za stvaranje zdravih moždanih stanica i pravilan rad mozga, te za stvaranje mrežnice oka, i to je njihova najvažnija uloga. Mozak sadrži preko 60 % masti, a čak 20 % težine mozga sačinjavaju ove dugolančane masne kiseline, većim dijelom omega-3, a manjim omega-6. One su osnovne strukturalne komponente membrane moždanih stanica i čine bitan dio enzima unutar stanica, koji omogućavaju prijenos vrijednih hranjivih sastojaka u stanice i iz njih. Navedene masne kiseline neophodne su za razvoj mozga djeteta, koje ih dobiva od majke tijekom trudnoće i dojenja. U nedostatku omega-3 i omega-6 masnih kiselina, tijelo pokušava sintetizirati zamjenske masne kiseline koje su slične, ali zapravo mogu biti vrlo štetne i uzrokovati ozbiljne poremećaje u osoba kod kojih je njihova razina povišena (depresija, poremećaji pažnje, hiperaktivnost, shizofrenija). Bitno je napomenuti da treba izbjegavati životinjske masnoće, kao i trans-masne kiseline prisutne u industrijski dobivenim biljnim uljima, margarinima i majonezama.

Neke studije potvrđuju pozitivan utjecaj dodatno unešenih količina omega-3 masnih kiselina na rast fetusa i vrijeme poroda (Olsen, 1992.), kao i na njihovu ulogu u izgradnji nervnih struktura (Nettleton, 1993.). Stoga u prehranu trudnica treba uključiti namirnice koje su izvor omega-3 (orasi, riba, lanene sjemenke) i omega-6 (suncokretovo, kukuruzno, sezamovo, šafranovo ulje) masnih kiselina, odnosno poboljšati unos ovih bitnih sastojaka putem suplemenata. Riba je značajan izvor omega-3 masnih kiselina, međutim trudnicama, dojiljama, pa čak i ženama koje tek namjeravaju zatrudnjeti ne preporuča se jesti ribu, posebice tunu, sabljarku i morskog psa, više od dva puta tjedno. Razlog je tome što riba često sadrži prevelike količine žive, koja štetno djeluje na živčani sustav nerođene djece i dojenčadi. Stoga je najsigurniji izvor omega-3 i omega-6 masnih kiselina suplement koji ih sadrži u pravilnom omjeru.

Prednosti omega masnih kiselina Još jedna činjenica potkrjepljuje izuzetno dobro djelovanje omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Naime, američki znanstvenici došli su do spoznaje da se povećanim unosom navedenih masnih kiselina tijekom trudnoće značajno može smanjiti pojava komplikacija u trudnoći, kao i pojava postporođajne depresije, tzv. baby blues. Kako dijete u trudnoći crpi esencijalne masne kiseline iz majčinog tijela, potrebno je osigurati količinu koja će zadovoljiti i djetetove i majčine potrebe za ovim nutrijentima.

Uz prijeko potrebne i dobro poznate sastojke poput folne kiseline, kompleksa B vitamina, magnezija i željeza, Pregnital je obogaćen i omega-3 i omega-6 nezasićenim masnim kiselinama iznimno važnima za zdrav razvoj mozga djeteta. Ako trudnice i dojilje nemaju redovite riblje obroke, svakako treba nastojati da se u organizam unesu dovoljne količine omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje će zadovoljiti potrebe majke i djeteta. Nadalje, majčina prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama ima ulogu i u reduciranju mogućnosti pojave alergija i autoimunih bolesti u djeteta. I konačno, dokazana je povezanost značajnog smanjenja rizika od karcinoma dojke u kćeri čije su majke imale prehranu bogatu omega-3 masnim kiselinama tijekom trudnoće i dojenja.

Esencijalne masne kiseline uz ulogu izgradnje zdravih i snažnih živčanih stanica i oka, imaju i snažnu zaštitničku ulogu, i za dijete i za majku. Iz svega navedenog nameće se zaključak da bi povećani unos pravilnog omjera omega-3 i omega-6 masnih kiselina tijekom trudnoće, posebice zadnjeg tromjesečja, i perioda dojenja trebao biti imperativ za svaku ženu.

Vitamini

Željezo je mineral neophodan za distribuciju kisika putem krvi, potpomaže rast, sprječava umor i sudjeluje u obrani organizma od stresa i infekcija. U trudnoći uslijed prirasta volumena krvi raste i potreba organizma za željezom. Kako bi proporcionalno pratili promjene u organizmu, količina unosa željeza se u pravilu udvostručuje. Najbogatiji izvor željeza su crveno meso, jetra, žumanjak, šparoge, zeleno lisnato povrće, sušeno voće, žitarice. Međutim, trudnice trebaju izbjegavati i jetru i crveno meso. Stoga se preporučuje željezo uzimati putem suplemenata. Apsorpciju željeza pospješuje vitamin C, pa se ova dva sastojka obično kombiniraju.

U trudnoći zbog pojačanog metabolizma i zbog rasta djeteta rastu i potrebe organizma za magnezijem. Manjak ovog minerala najjače je izražem u posljednjem tromjesečju trudnoće, kada dijete troši najviše magnezija. Uslijed manjka može doći do grčenja mišića trudnice, što prijeti i preranim trudovima i rizikom od prijevremenog porođaja ili čak pobačaja, a kod djeteta može doći do zastoja u rastu. Zbog svega toga neophodno je uzimati dodatne količine magnezija, budući hranom ne možemo zadovoljiti povećane potrebe organizma. Vitamin A važan je zbog vida, kože, sluznice i zubnog mesa, te kose. Ima ga u mrkvi, kelju, siru, maslacu. Nedostatak vitamina A povezan je sa zaostajanjem u rastu fetusa i prijevremenim porodom. Suviše vitamina A, pak može uzrokovati teratogene promjene na fetusu. Iz tog razloga ne preporuča se ovaj vitamin uzimati putem suplemenata, budući su količine koje se unesu prehranom dovoljne.

Nedostatak vitamina B6 povezan je s malom porođajnom težinom i općim lošim stanjem djeteta, te padom imuniteta trudnice. U trudnoći uslijed manjka ovog vitamina može doći do zadržavanja vode. Manjak vitamina B1 (tiamin) može uzrokovati srčane probleme i kod majke i kod djeteta, a manjak vitamina B12 može dovesti do anemije., a potom i do neuroloških poremećaja.

Ovakva ravnoteža prehrane teško je ostvariva modernoj ženi. Hrana je sve jednoličnija, a i poslovi koje obavljamo sve su statičniji. Zbog svega toga, kao i zbog stanja koja zahtijevaju povećan unos, posebice trudnoća i dojenje, nužno je uvesti dodatke prehrani (primjerice Pregnital kapsule), koje inače ne uspijemo u tijelo unijeti hranom, a esencijalne su za majčin i djetetov organizam. Na sreću, u današnje vrijeme postoje jednostavni načini suplementiranja prehrane trudnica i dojilja s ovim esencijalnim nutrijentima

Mr. Judita Grzunov, dipl.ing. prehrambene tehnologije