psihologica donosi smjernice za uspješnu komunikaciju s djecom i tinejdžerima

Kako biti bolji u odgoju pitanje je koje si svaki roditelj često postavlja. Kada tome dodamo i izazove s kojima se danas susreću gotovo svi roditelji – od uspostavljanja ravnoteže privatnog i poslovnog života, mnoštva informacija dostupnih na internetu, promjene odgojnih praksi kao i samih struktura obitelji, posebno je važno obratiti pozornost na razvoj i mentalno zdravlje djece i mladih. Naime, adolescencija je praćena brojnim fizičkim, emocionalnim i kognitivnim promjenama, a nedovoljno razumijevanje razlika koje postoje između adolescenata i odraslih osoba čest je izvor frustracije kako roditelja, tako i mladih.

Shutterstock Nedovoljno razumijevanje razlika koje postoje između adolescenata i odraslih osoba čest je izvor frustracije kako roditelja, tako i mladih

Stoga je i roditeljima potrebna pomoć u odgoju pa je s tim ciljem održana radionica 'Kako biti bolji roditelj - od uspostave odnosa do izazova roditeljstva u adolescenciji' u sklopu projekta Mentalna higijena čiji je cilj pružanje dodatnog znanja i pomoći u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Radionicu je održala profesorica psihologije i predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka koja donosi nekoliko osnovnih smjernica za uspješnu komunikaciju s djetetom:

ISPROBAJTE

razumjeti dijete i pokazati mu da s njim suosjećate
prepoznati emocije kod djeteta i prihvatiti ih upravo takve kakve jesu iako je vaša reakcija možda sasvim drugačija
pustiti dijete da se isplače ako mu je to potrebno
koristiti rečenice poput: Vidim da si tužan i to je u redu ili Prirodno je da si ljuta u ovoj situaciji
vjerovati djetetu (kada nam govori kako se osjeća, što misli... ili nešto drugo)
dati onome što vam dijete govori na važnosti
koliko god se vama neki dječji problem činio beznačajnim, djeci su njihovi problemi veliki i stvarni
saslušati dijete strpljivo do kraja, pustiti ga da vam ispriča sve što želi
pokazati interes za ono što vam dijete govori
slušati aktivno i nastojati razumjeti dijete
postavljati pitanja i potpitanja
provjeriti jeste li sve dobro razumjeli
tražiti dijete da vam razjasni nešto ako je potrebno ili ako vam je nejasno
manje govoriti
ako osjetite ljutnju prema djetetu zbog nečeg što vam je ispričalo, prvo probajte proraditi i otpustiti svoju ljutnju nasamo i umiriti se prije nastavka razgovora
otvoriti teške teme s djetetom
pitati dijete sve što vas zanima
provjeriti pretpostavke koje imate o tome kako je dijete i što se s njim događa

Shutterstock Nastojte aktivno slušati dijete i pokazati interes za ono što vam govori

IZBJEGAVAJTE

okrivljavanje, kritiziranje, osuđivanje
tješiti djecu i zahtijevati od njih da su uvijek vedro raspoložena
braniti djeci da izražavaju neugodne emocije poput tuge ili ljutnje
rečenice poput: Pravi muškarci ne plaču ili Prestani se ljutiti
dovoditi u pitanje iskrenost djetetovih riječi ako za to nemate neki konkretan dokaz
umanjivati djetetov problem
rečenice poput: Ma nije ti to ništa., Drugoj djeci je gore., Meni je bilo gore kada sam bio dijete., Pričaš gluposti ili Kada budeš stariji, to će ti biti nevažno/smiješno. Takvim rečenicama šaljemo poruku da zapravo ne slušamo i ne prihvaćamo dijete
prekidati dijete dok priča
požurivati ga ili tražiti da skrati priču
nuditi svoja objašnjenja i viđenja situacije bez da provjerimo kako dijete čuje i doživljava to što govorimo
raditi nešto drugo dok razgovarate s djetetom
pretpostavljati što se događa ili kako se dijete u vezi toga osjeća
ignorirati ono što ne razumijete
razgovarati s djetetom dok ste jako ljuti na njega
planuti i vikati na dijete
čekati da dijete otvori teške teme. Djeci je to teže nego vama