Mnogi ljudi ne vole razgovore, posebno ne one male, površne, koje obično upražnjavamo sa susjedima u liftu ili s gospođom u dućanu. Neki misle da su 'loši' u tome. Neki su sramežljivi. Ali sve dok shvaćaju društvene znakove, prate što ljudi govore i razgovaraju na način koji ima smisla, većina prolazi sasvim dobro.

Međutim, nemaju svi razvijene socijalne i komunikacijske vještine. Nekim ljudima uobičajni razgovori s pozanicima, stvaraju popriličnu nelagodu. Ovaj problem ima velik utjecaj na gubitak samopoštovanja. Osjećaju se inferiorno, teže sklapaju prijateljstva, nesigurni su u komunikaciji s drugima. Često osjećaju strah kada u društvu trebaju progovoriti, a čak i ako im na pamet padne zgodna dosjetka, ne usuđuju se podijeliti je s drugima. Ljudi koji teže komuniciraju mogu lako postati metom za zlostavljanje.

Komunikacijske i socijalne vještine grade se još u ranom djetinjstvu. Djeca koja su imala poteškoća s komunikacijom i odnosima s vršnjacima, najvjerovatnije će isti problem odnijeti sa sobom i u zrele godine.

Socijalne vještine pomažu djetetu u stvaranju socijalnih interakcija i kvalitetnih međuljudkih odnosa. Dobre razvijene socijalne vještine pomažu djetetu da se uklopi među vršnjake i da se lakše nosi sa svakodbevnim izazovima. Djete, koje ima razvijene socijalne i komunikacijske vještine,  imat će sposobnost odlučivanja, rješavanja problema, kreativnog i kritičkog mišljenja i upravljanja sobom, svojim emocijama i ponašanjem, a način na koji će biti prihvaćeno u društvu, doprinijet će njihovu kognitivnom i socijalnom razvoju.

Svakako, treba napomenuti da pokazatelj uspjeha djeteta nisu ocjene, uzorno ponašanje ili inteligencija, već način na koji se slaže s drugom djecom i uspostavlja prijateljske odnose.

Poteškoće u komunikaciji, kod djece mogu biti i pitanje razvoja. Djeca se razvijaju različitom brzinom, a nekima je potrebno samo nešto malo više vremena. Ostali razlozi zbog kojih bi i djeca i odrasli mogli imati poteškoća u komunikaciji i odnosima mogu biti: anksioznost, impulzivnost, problemi s društvenim vještinama ili problemi s jezičnim vještinama.

Djeca se razlikuju u socijalnom ponašanju iz više razloga - svako dijete ima svoje određene karakteristike, osobnost i temperament, a odnosi u užoj i široj obitelji imaju značajan utjecaj na njihovo socijalno ponašanje.

Najčešći problemi vezani uz komunikaciju i odnose su nametanje svojih pravila, zapovijedanje ostalima, svađa i tužakanje, agresivnost, nametljivost, ruganje i potcjenjivane.

S druge strane, tu je i druga vrsta problema, kao što je inferiornost, povodljivost, zatvorenost ili nepovjerljivost.

Ako detektirate problem koji vaše dijete ometa u komunikaciji, pomoći će vam da ga lakše rješavate.

Svatko s vremena na vrijeme zaboravlja društvena pravila ili ne primjećuje neke očite komunikacijske znakove. Ako dijete ima problem s društvenim vještinama, nesporazumi će se puno češće događati. Nerazumijevanje društvenih pravila u razgovoru s drugima,  može ga dovesti do potpune izopćenosti iz društva. Dijete možda neće shvatiti govor tijela ili ton glasa drugih ljudi, što pak može proizvesti pogrešnu reakciju, a samim tim i osudu ostalih sudionika u razgovoru.

Sve to moramo objasniti djeci, istražiti zašto nam se djeca muče s pronalaženjem prave riječi i komunikacijom. Uz vježbu i podršku, i djeca i odrasli, mogu postati bolji komunikatori. Obratite se školskom pedagogu ili logopedu, jer je od velike važnosti da obitelj i odgajatelji rade zajedno, kako bi dijete što uspješnije uplovilo u burne i nepredvidljive komunikacijske vode.

Tekst: Zvjezdana Bubnjar

Foto: Shutterstock