Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kako se europske zemlje pripremaju za školu: 'Djeca će imati više štete od izolacije nego od virusa!'

Iako su neke škole u Hrvatskoj izašle s određenim informacijama o funkcioniranju u "novom normalnom", roditelji prije četvrtka neće dobiti jasne upute o tome hoće li njihova djeca u školi morati nositi maske i kako će nastava biti ...

 škola u vrijeme pandemije koronavirusa

Održavanje fizičke distance od 1,5 metar između školaraca pri dolasku u školu, obavezne maske i dezinfekcija na ulazu, po jedan učenik u svakoj školskoj klupi, odlazak na WC s maskom i izbjegavanje miješanja učenika. To su mjere za otvaranje škola u Srbiji, gdje školska godina počinje sutra, 1. rujna. Ako neki učenik, primjerice, dotakne ogradu, odmah će morati dezinficirati ruke, a školski sat za učenike u Srbiji trajat će 30 minuta. I dok čekamo detaljne upute i način kako će se svaka škola u Hrvatskoj pojedinačno organizirati i provoditi nastavu, zanimljivo je pogledati kako su druge europske zemlje isplanirale školu u "novom normalnom".

U Italiji škole svoja vrata 14. rujna, a talijanska Vlada navodno ulaže milijun eura kako bi škole bile spremne za početak nastave u novim okolnostima. Trošak se prije svega odnosi na zapošljavanje novih učitelja. Mali Talijani u školama će morati sjediti metar udaljeni jedni od drugih; dok vremenske prilike dozvoljavaju, sugerira se odraditi što više nastavnih sati na otvorenom, a – kao i u svim zemljama – glavna je mjera izbjeći da se učenici iz različitih razreda miješaju. To znači da im nastava neće počinjati u isto vrijeme.

U Njemačkoj, gdje su škole već počele s radom, djeci se mjeri temperatura pri dolasku, a maske su u nekim školama obvezne i na hodnicima i u učionicama, dok se u nekim drugim školama uopće ne moraju nositi.

Austrijanci provjetravaju učionice na pet minuta svakih 20 minuta; za početak su maske obvezne prilikom ulaska u školu, ali ne i na nastavi, no pogorša li se epidemiološka situacija, stariji učenici bit će prebačeni na novi model rada, tj. polovica njih nastavu će slušati u školi, a polovica online. Ako situacija eskalira i ode “u crveno”, nastava će se u potpunosti održavati online.

Iako nema univerzalnih preporuka o nošenju maski, svaka škola u Velikoj Britaniji može odlučiti hoće li djeca nositi maske u zajedničkim prostorijama, dok se na nastavi maske neće nositi. To se odnosi na učenike srednjih škola, koji će se rotirati po principu dva tjedna u školi, dva online, dok djeca u osnovnim školama neće nositi maske. Oni također imaju sistem “mjehurića” ili “balončića”, kako se učenici ne bi miješali. Tako je brže i lakše identificirati kontakte ako se pojavi pozitivan slučaj koronavirusa ili netko ima simptome. U razredu djeca trebaju sjediti rame uz rame, okrenuti prema naprijed. Neće imati rutinsko mjerenje temperature, jer smatraju da je to nepouzdan način detektiranja bolesti.

Britanski premijer traži od roditelja da odbace svoje strahove i pošalju djecu natrag u školu. U Velikoj Britaniji škole se prvi puta otvaraju nakon pet mjeseci, a premijerovo obraćanje uslijedilo je nakon što je nekoliko najutjecajnijih liječnika izdalo zajedničko priopćenje u kojem kažu da će djeca imati više štete udalji li ih se od škole nego od potencijalnog izlaganja virusu. Inače, Britanija ima najveću potvrđenu smrtnost od virusa u Europi, s gotovo 42 tisuće umrlih.

Inače, ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs sudjelovao je na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije na temu održavanja školske nastave za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

Hrvatska je odabrana kao jedna od šest zemlja (uz Dansku, Njemačku, Izrael, Tursku, Armeniju) za prezentaciju svoga modela izvođenja nastave pa je tako ministar Fuchs europskim i svjetskim kolegama održao prezentaciju o hrvatskome modelu povratka u škole.

Na

sastanku je istaknuta važnost primarne zdravstvene zaštite s

posebnim fokusom na pomoć ranjivim skupinama društva i obrazovanja

te zaštitu onih najugroženijih. Sve zemlje suočavaju se sa sličnim

izazovima pa je od iznimne važnosti međunarodna suradnja te

prikupljanje i razmjena informacija o najnovijim istraživanjima.

Sastanku

je nazočilo više od 250 stručnjaka iz područja obrazovanja i

zdravstva. Ovo je prvi u nizu sastanaka s ciljem razmjene iskustava i

znanja europskih i svjetskih stručnjaka u zajedničkoj borbi protiv

ove globalne pandemije.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock

Najnovije

Najpopularnije