Još uvijek se ne zna što se događa u bebinim mislima tijekom spavanja. Dijelom, zato što im nedostaju komunikacijske vještine kojima bi nam prenijele tu informaciju. Ako se beba tijekom sna čini radosnom ili uzrujanom, vjerojatno su u igri i drugi čimbenici.

Bebe i REM spavanje

Snovi se mogu dogoditi u bilo kojoj fazi spavanja, ali najvjerojatnije će se pojaviti tijekom sna s brzim pokretima očiju (REM). Moždani valovi koji nalikuju REM spavanju opaženi su u maternici između 25. i 28. tjedna trudnoće. Iako još uvijek nije dovoljno istraženo, istraživači nagađaju da bi to moglo značiti da REM spavanje počinje čak i prije rođenja.

Ako bebe dožive REM san, može se pretpostaviti da su sanjale. Međutim, znanstvenici kažu da to nije baš tako jednostavno. Sanjati znači biti razvojno sposoban za apstraktno mišljenje pa djeca prvo moraju steći sposobnost zamišljanja stvari, vizualno i prostorno kako bi mogla sanjati, a bebama ta samosvijest nedostaje.

Trzanje i grimase dok beba spava

Tijekom REM spavanja, glavni mišići u tijelu, poput ruku i nogu, ne mogu se kretati i postaju privremeno paralizirani. Međutim, dok odrasli ostaju mirni tijekom ove faze spavanja, bebe će nepravilno disati, mogu pokretati usta ili sisati, trzati rukama ili nogama.

Veća je vjerojatnost da se beba dok spava razvija i uči kako njeno tijelo funkcionira ili pokušava razviti nove vještine. Bebe koje plaču tijekom spavanja, vjerojatno obrađuju nešto što su percipirale svojim osjetilima, što znači da je to više sjećanje nego san.

Tijekom REM faze spavanja kod beba se često aktivira i Moorov refleks ili refleks iznenađenja, koji se razvija između 
 28. i 32. tjedna trudnoće i poblači se između 3. i 6. mjeseca života. Riječ je nevoljnom, zaštitnom refleksu koji uzrokuje da novorođenče ispruži ruke, noge i vrat, a zatim ih brzo spoji.  

mama uspavljuje bebu
Shutterstock 

Kako cirkadijalni ritmovi utječu na san?

Biološki ritmovi ukazuju na to kako se prirodna kemija i funkcije našeg tijela mijenjaju tijekom 24-satnog ciklusa. To se naziva i 'unutarnji sat' našeg tijela.

Od četiri biološka ritma, cirkadijalni sat je najuže povezan sa spavanjem. Bebe se bude češće jer ne slijede iste cirkadijalne ritmove kao starija djeca i odrasli. To objašnjava zašto provode više vremena u REM fazi spavanja nego u dubokom snu.
S obzirom na ove informacije, bilo bi logično da bebe sanjaju češće od starije djece i odraslih budući da velik dio svog vremena provode u REM spavanju.

No često sanjamo ljude i situacije s kojima smo se susreli prethodnog dana, jer mozak obrađuje pridošle informacije. Iako još uvijek nemamo točan odgovor na to kada ljudi počinju sanjati, znanstvenici vjeruju da djeca ne mogu sanjati sve dok ne počnu razumijevati svijet oko sebe.

Prirodno je pitati se što se događa u mozgu vaše bebe dok spava. Uostalom tijekom prve godine bebe provode dan spavajući u prosjeku 12-16 sati. Iako je to puno potencijalnog vremena za sanjanje, jednostavno ne znamo sanjaju li ili ne.
Zapravo, nećemo znati sanjaju li djeca sve dok nam to ne budu mogla reći.