KAKO NASTAJE NOVI ŽIVOT? Iznenadit će vas informacija da spermatozoide do jajne stanice vodi miris

Nekoć se smatralo da karakteristično kretanje spermatozoida služi tome da bi mogli zaobići vaginalne pregrade na putu ka jajovodu. Danas se zna da to nije točno: u vrijeme ovulacije kod svake se žene aktivira prirodni mehanizam usisavanja pomoću kojega grlić maternice prenosi sve što nađe iza vaginalne pregrade prema gore. Taj mehanizam tjera sjemenu tekućinu muškarca pomoću prostaglandina. Ženski orgazam također potpomaže kretanju sjemene tekućine putem kontrakcija maternice, ali nije nužan da bi do začeća došlo.

Do jajne stanice vodi ih miris

Kako bi osigurala da će spermatozoid znati pronaći put do nje jajna stanica šalje miris, a to se naziva kemotaksija. Znanstvenici sa sveučilišta Ruhr-Universität Bochum otkrili su odgovarajuće mirisne receptore koji spermatozoidima pokazuju put kroz jajovod. Takav se receptor inače može pronaći još samo u nosu. Znanstvenici su pokusima dokazali da miris nalik mirisu ljubičica privlači spermatozoide te da se brzina njihova kretanja tada udvostručuje.

Nove spoznaje o načinu na koji spermatozoid pronalaze svoj put mogu poboljšati stopu uspješnosti pri medicinski potpomognutoj oplodnji. Pri potrazi za mirisom koji privlači spermatozoide znanstvenici su došli do još jednog zanimljivog otkrića: pronašli su i miris-blokator koji stimulacijski miris čini neučinkovitim. Profesor Hatt pretpostavlja da iz toga mogu proizaći nove kontracepcijske metode: "Spematozoidima se može, figurativno rečeno, začepiti nos i tako im spriječiti pronalazak jajne stanice."

Životni vijek spermatozoida

Spermatozoidi se u genitalnom traktu žene mogu zadržati do 120 sati - prije svega u ušću grlića maternice. Tijekom te cijele faze postoji mogućnost oplodnje. Također, ako pet dana prije ovulacije dođe do spolnog odnosa, postoji mogućnost da žena zatrudni.

Uspješna oplodnja

I konačno, jajna je stanica – poput svih velikih jajnih stanica – okružena još jednim dodatnom zaštitnom opnom, koja se naziva zona pellucida. Ta je opna razmjerno debela i slabo propusna. Potreban je veliki broj spermatozoida koji prirodnim timskim radom obrađuju tu opnu tako dugo dok ona na jednom mjestu ne "popusti".

Tek tada se jedan spermatozoid može probiti kroz tu pukotinu i oploditi jajnu stanicu. Suprotno nekadašnjim mišljenjima, taj proces nema nikakve veze s odabirom spermatozoida koji će ući u jajnu stanicu. Najbolje ga je usporediti s osvajanjem zamka ili tvrđave. U skladu s tim, da bi došlo do prirodnog začeća, nužna je minimalna koncentracija spermatozoida. Ako taj uvjet nije ispunjen, timski rad nije moguć te neće doći do oplodnje.

To otkriće ponovo otvara raspravu o još jednoj raširenoj zabludi: nije točno da će najbrži spermatozoid oploditi jajnu stanicu prije nego sporiji koji kasnije počne prodirati u nju.

Gniježđenje oplođene jajne stanice u maternici

Nakon uspješne oplodnje embrij dolazi u maternicu. Nakon približno pet dana on tamo polako stvara opnu, također zvanu zona pellucida - i tako započinje proces gniježđenja. Po svršetku prvog dana odvijanja tog procesa, embrij pod utjecajem hormona HCG počinje stvarati "funkcionalnu placentu" (sinciciotrofoblast), što ponovno aktivira žuto tijelo u jajniku, nadalje stvarajući hormon žutog tijela i estrogen.

U tom slučaju, endometrij ostaje stabilan i ne dolazi do krvarenja. U slučaju da ne dođe do implantacije, kao ni do gniježđenja embrija ni proizvodnje hormona HCG, žuto će tijelo tijekom približno 12 dana "uvenuti" i započet će krvarenje.