Prvo dojenačko jelo može biti kuhana riža koju usitnite zajedno s majčinim mlijekom ili formulom. Napravite gustu kašicu poput krem-juhe.
Nakon ove prve kašice i nekoliko dana možete pokušati s kuhanom i u kašicu zgnječenom mrkvom ili tikvicom kojima u početku dodajete majčino mlijeko i rižu, a kasnije ponudite kao samostalnu povrtnu kašicu. Naravno da treba uvoditi najprije jednu, a tek nakon tjedan dana drugu vrstu povrća. Za treće jelo dojenčetu možete ponuditi kuhan i u kašicu zgnječen krumpir komu u razmaku od nekoliko dana dodajete kuhanu mrkvu, zatim i tikvice, cvjetaču i korabicu.
DOJENAČKE PRVE NAMIRNICE (6+):
- majčino mlijeko ili prilagođena mliječna formula
- riža, krumpir, kukuruz, zob, pšenica (gluten)
- mrkva, tikvice, cvjetača, korabica
- jabuka, kruška, marelica
- repičino/kukuruzno/sojino i maslinovo ulje
Savjetujemo da dojenčetu najprije uvedete povrće koje ima neutralniji okus od voća. Pri uvođenju voćnih ili voćno-žitnih kašica počnite s jabukom ili kruškom. Ne preporučuje se dojenčetu davati bananu kao prvu namirnicu, jer zgnječena u kašicu ima presladak okus, pa se može dogoditi da dijete kasnije ima teškoće s uvođenjem ostalih živežnih namirnica. Dojenče ih može odbijati jer pamti sladak okus banane, pa druga hrana ima premalo izražen okus.
Majčinom ili prilagođenom mlijeku dodajte osim riže i kukuruznu kašicu. Smatra se da rana (prije 4. mjeseca) i kasna dohrana (iza 7. mjeseca) sa žitaricama koje sadrže gluten povećava opasnost od celijakije u djece s genetskim nasljeđem. S uvođenjem manjih količina žitarica koje sadrže gluten (pšenica, zob, ...) počinje se dok je dojenče još na majčinome mlijeku (npr. u 6. mjesecu). Majčino mlijeko smanjuje opasnost od razvoja celijakije.
Mliječno-žitne kašice pripremajte djeci do navršene godine dana s majčinim mlijekom ili s prilagođenom mliječnom formulom. Uvođenje većih količina kravljega mlijeka prije navršene prve godine nikako se ne preporučuje. Kravlje je mlijeko vrlo slabi izvor željeza, joda i nekih vitamina, a sadrži previše bjelančevina koje mogu opteretiti dojenčetove bubrege, ima neprimjeren sastav masnoća, previše mliječnoga šećera – laktoze (intolerancija laktoze) i može uzrokovati mikroskopski malena krvarenja u probavnome sustavu ako se uvodi u dobi prije navršenih 9 mjeseci.
U sedmome mjesecu počinje se u dojenačku prehranu dodavati više bjelančevina – u obliku mesa. Bijelo meso peradi i crveno meso zeca ili ždrijebeta i kasnije teletina najbolje su vrste mesa. Meso peradi i zečeva jest zbog kratkih mišićnih vlakana lako probavljivo. Preporučuje se da se konzumira dvaput ili triput tjedno jer u tome je razdoblju meso glavni izvor željeza u prehrani dojenčeta.
Dojenčetu jednom tjedno valja ponuditi i tvrdo kuhan žutanjak (po mogućnosti obogaćen s omega 3), ako u obitelji nisu prisutne alergijske bolesti. Ne preporučuje se uvesti bjelanjak u prehranu dojenčeta prije navršene prve godine života. Ako su u obitelji prisutne alergije, jaje (i žutanjak i bjelanjak) uvodi se nakon navršene prve godine života.
Ribe su važan izvor visokokvalitetnih bjelančevina (esencijalnih aminokiselina), željeza i joda. Morske su ribe odličan izbor i omega-3 masnih kiselina, koje su jako važne za dojenčad, prije svega za razvoj živčanoga sustava. Pregled brojnih najnovijih istraživanja (Complementary eating: A Commentary by the ESPGHAN Commettee on Nutrition; JPGN 46:99-110;2008) pokazao je da uvođenje morskih riba nakon navršenog 6. mjeseca starosti ne smanjuje učestalost alergija u dojene dojenčadi ako nema alergijama opterećene obiteljske anamneze.
Važno je da hranu bogatu bjelančevinama uvodite postupno u malim količinama (30 – 35 g/obroku) da ne opterećujete bubrege.
Mucanje kod djece: Kako prepoznati znakove i kada potražiti pomoć
Dr. Rajović kaže da je ova zaboravljena tradicionalna aktivnost najbolja za razvoj dječjeg mozga
Je li vaše dijete orhideja ili maslačak? Liječnik proučavao što najviše pomaže osjetljivoj djeci
Kojim redom izbijaju mliječni i trajni zubi kod djece: Naša stomatologinja donosi cjelokupni vodič za roditelje
Ranko Rajović upozorava zašto nije dobro da djeca imaju previše izvanškolskih aktivnosti