Ne postoje određeni dan ili tjedan u starosti dijeteta kada započeti s uvođenjem dohrane već samo raspon u kojem će većina dojenčadi biti fiziološki, imunološki i neuromotorno spremna za prihvaćanje odgovarajućeg vida prehrane.

Preporuke nam jasno govore kako dohranu ne treba započinjati prije 17. tjedna jer ona nije potrebna niti jednom zdravom dojenčetu do tada, ali niti kasnije od 26. tj. života dobi djeteta kada bi već sva zdrava dojenčad trebala uzimati nemliječne namirnice.

Odgađanje početka dohrane zdrave dojenčadi i nakon šestog mjeseca života ne sprečava pojavu alergija ni kronične bolesti poput celijakije, pa stoga nije opravdano. Rizik od nastanka celijakije i alergija izrazito je smanjenu djece koja su u vrijeme uvođenja glutena u prehranu bila na prsima. Za prevenciju atopijskih bolesti može se reći da je najbolja prevencija isključivo dojenje u prvi 6 mj. života.

Dojenčad će postupno razvijati i neke nove vještine i navike, pokazivati će nove interese za svijet oko sebe pa tako za drugu hranu te će ove djetetove sposobnosti i interese biti potrebno usmjeriti na stjecanje novih znanja, iskustava, vještina i navika kako bi od samog početka poticali zdrave obrasce prehrane.

Ako se taj period ne iskoristi, mnoga djeca mogu imati poteškoća u prihvaćanju novih okusa, tekstura i navika u hranjenju.

Za uvođenje dohrane glavni indikator treba biti dob djeteta, a ne njegova tjelesna težina.

Mlijeko u djetetovoj prehrani

Dojena djeca trebala bi dalje nastaviti sa dojenjem kao do sada, jednako kao i ona koja su na mliječnoj formuli. S uvođenjem kravljeg mlijeka ne treba žuriti. Idealno bi bilo da se ono ne uvodi u prehranu dijeteta do navršene jedne godine. Obrano mlijeko ne preporučuje se u prve tri godine života. Nakon godine dana djetetu je potrebno omogućiti prehranu sa najmanje dva mliječna obroka dnevno, i to punomasnog mlijeka.

Preporuča se tijekom druge i treće godine života prehrana adaptiranim mlijekom koje nosi oznaku 3. Takvo mlijeko ima manje soli i neželjenih masnoća, proizvodi se iz ekološkog uzgoja i kontrolira se čistoća. Za pripremu prvih mliječnih - žitnih kašica jednako se mogu upotrijebiti i majčino izdojeno mlijeko i gotova formula. Pažnju treba obratiti na gotove mliječne kašice na to pripremaju li se sa dodatkom vode ili mlijeka.