Je li hripavac opasan, koji su simptomi i kako se liječi?

U posljednjih desetak dana u glavnom gradu Hrvatske je zabilježeno devet aktivnih slučajeva zaraze hripavcem i to djece u rasponu od petog do osmog razreda. “Bolest je najopasnija za dojenčad, djecu u prvoj godini života i kod njih može izazvati zastoj disanja i smrtni ishod. Stoga, kao prevenciju, vanjski kontakti zaraženih koji su roditelji djece do godine dana starosti uzimaju antibiotik. Kod ovih slučajeva ne očekujemo komplikacije niti ih, koliko znam trenutno ima”, izjavio je profesor Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Hripavac je ozbiljna i vrlo zarazna infekcija uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis i jedna je od najčešćih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Simptomi bolesti mogu se podijeliti u tri stadija:

1. Početni simptomi kod starije djece i odraslih slični su simptomima prehlade i obično uključuju curenje ili začepljeni nos, blago povišenu temperaturu i kihanje te jaki kašalj (kataralni stadij).

2. Drugi stadij bolesti naziva se paroksizmalni stadij, zbog karakterističnih napadaja kašlja te može trajati dva do šest tjedana. Paroksizmi kašlja sastoje se od pet do deset kašalja u vrijeme jednog izdisaja, nakon čega slijedi udisaj koji u veće djece zbog suženja glasnica zvuči kao hripanje. Tijekom nekoliko dana, kašalj će se obično pogoršati i mogu ga pratiti grčevi i povremeno povraćanje. Napadaji kašlja su učestaliji tijekom noći, praćeni su povraćanjem i umorom, također moguće su i neurološke komplikacije.

3. U trećem stadiju oporavka (rekonvalescenti stadij) napadaji kašlja postaju rjeđi te prestaju kroz dva do tri tjedna, uz mogućnost trajanja do nekoliko mjeseci.

Profimedia Trajanje infekcije može biti do dva tjedna s iscrpljujućim kašljem do 90 dana

Klinička slika kod novorođenčadi i dojenčadi najčešće je težeg kliničkog tijeka i najčešće nema karakteristične paroksizme kašlja (nije još u potpunosti razvijen refleks kašlja), već se javlja otežano disanje, dahtanje, gušenje i usporeni rad srca.

Prosječna inkubacija bolesti je od sedam do 10 dana, ali može trajati od pet do 21 dan. Dijagnoza se može postaviti klinički, tijekom paroksizmalnog stadija, ali za potvrdu infekcije potrebna je mikrobiološka analiza (dokaz uzročnika PCR-om, kultivacijom iz brisa ždrijela i/ili nazofaringealnog brisa te serološkom pretragom krvi). Trajanje infekcije može biti do dva tjedna s iscrpljujućim kašljem do 90 dana. Moguć je razvoj komplikacija bolesti, što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog djeteta, pravovremenoj dijagnostici i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.