Prvo što nam padne na pamet kada vidimo dijete kako spava otvorenih usta je da je zrak suh ili da mu je nos začepljen. Kako je za portal Gazeta objasnila pedijatrica Varvara Rajnejskaja, disanje na nos je vrlo važno ne samo za odrasle, već i za pravilan razvoj djeteta, piše Yumama.
Važnost disanja na nos
"Disanjem na nos osiguravamo dotok zraka koji nam je neophodan za život, a koji prolazi kroz nosne prolaze, vlaži ih ili isušuje, grije i čisti od prašine. Pri disanju na nos odvija se normalna izmjena plinova u krvi osigurana, potrebna količina kisika ulazi u tijelo, dok kod disanja na usta može osigurati samo 75% potrebnog volumena izmjene plinova. Također, kod disanja kroz nos, receptori uključeni u regulaciju protoka krvi i aktivnost mozga je nadražena".
Među razlozima zašto dijete spava s otvorenim ustima posebno mjesto zauzima otežano disanje na nos. Liječnik napominje da se zbog dugotrajne opstrukcije disanja na nos može javiti dnevna pospanost, tjeskoba, depresija i nemiran san.
Pedijatrica Marija Mamedova govorila je o važnosti pravilnog disanja za dječji organizam: "Normalno, dijete udiše zrak kroz nos, koji zatim prolazi kroz nosne prolaze i kanale, gdje se zagrijava, ovlažuje i čisti od nečistoća. Sve to se događa zahvaljujući sluzi i dlačicama koje oblažu naše gornje dišne putove. Slobodno disanje na nos potrebno je za normalnu izmjenu plinova u krvi."
Liječnica je također spomenula da pri disanju na usta količina kisika koja ulazi u ljudsko tijelo iznosi samo 75 posto normalnog volumena.
Zašto nije dobro da dijete spava s otvorenim ustima
Mnogi roditelji primjećuju da im dijete spava s otvorenim ustima, ali ne znaju svi da to može uzrokovati opasna stanja za djetetov organizam, uključujući povećan rizik od prehlade.
Pedijatrica Rineiskaja upozorava: "Kod disanja kroz usta nije osigurana fiziološka zaštitna funkcija gornjeg dišnog trakta, djeca češće pate od respiratornih bolesti. Također, posljedice disanja kroz usta uključuju: nepravilno formiranje zagriza (a time i oštećenje žvakanja i artikulacije); cerebralna hipoksija; suhoća usta (kserotomija), što dovodi do poremećaja prirodnog čišćenja zuba slinom, ubrzanog rasta bakterija i razvoja karijesa."
Također, prema riječima pedijatrice Mamedove, poremećeno disanje na nos može utjecati na djetetovo ponašanje: "Nedovoljna opskrba kisikom dovodi do povećane razdražljivosti djeteta, postaje hirovito, brže se umara, teško mu je baviti se sportom, a može utjecati i na njegov uspjeh u školi".
Osim toga, disanje kroz usta negativno utječe na formiranje maksilofacijalnog kostura i izaziva malokluziju.
"Jezik se zajedno s donjom čeljusti pomiče prema dolje, a gornja čeljust ne prima dovoljan pritisak pa je njen razvoj poremećen - ostaje uzak. Pritom se donji dio brade pomiče još više unazad. Tako je formira se distalni zagriz. S druge strane, usne se ne zatvaraju i ne vrše potreban pritisak na zubni niz. Kao rezultat toga, prednji zubi odstupaju prema naprijed", objašnjava.
Liječnica se dotakla i problema karijesa kod djeteta koje spava otvorenih usta - radi se o suhim ustima, zbog čega slina prestaje štititi zube.
Uzroci problema s disanjem kroz nos
Pedijatrica Rineiskaya navela je glavne uzroke problema s disanjem kroz nos:
"Najjednostavniji razlog je suhi zrak u prostoriji. To se događa dosta često, pogotovo tijekom sezone grijanja. Suhi zrak dovodi do isušivanja nosne sluznice i u nosnim prolazima, što može otežati disanje. Ovaj problem može se lako rješiti uz pomoć ovlaživača. Drugi razlog je nepravilan položaj glave tijekom spavanja, to se događa kada koristite visoki jastuk. Pravi ortopedski jastuk može riješiti ovaj problem. Također je nemoguće isključiti strano tijelo u nos: na primjer, kuglica ili mali dijelovi mogu završiti u nosnom prolazu i otežati disanje."
Osim toga, liječnik je naveo situaciju kada dijete spava otvorenih usta tijekom akutne respiratorne bolesti ili nakon respiratorne infekcije, tonzilitisa, odstranjenja krajnika. Polipi u nosnoj šupljini, kao i upalni procesi u paranazalnim sinusima koji zagrijavaju i pročišćavaju zrak, također dovode do poremećaja disanja kroz nos. Ovisno o stanju djeteta, takve bolesti mogu uzrokovati hrkanje, pa čak i apneju kod djece.
"Uzroci poremećaja nosnog disanja mogu biti respiratorne alergije - to su alergijske reakcije na pelud drveća i cvijeća, kao i kućnu prašinu, gljivice i životinje. Djeca često spavaju otvorenih usta i s ozljedama nosa s oštećenjem nosa. septuma, anomalije u razvoju maksilofacijalnih regija i ORL organa“, objašnjava Varvara Rajnejska. Kako bi saznali razlog zašto dijete spava s otvorenim ustima, stručnjak savjetuje da se obratite liječniku - pedijatru, otorinolaringologu, alergologu.
Zašto dijete diše na usta u snu?
Pedijatrica Maria Mamedova objašnjava da ovaj simptom ima različite uzroke.
"Najrelevantniji i najčešći uzrok su bolesti ORL organa. Virusne respiratorne infekcije zauzimaju prvo mjesto. Kada je disanje na nos onemogućeno, nos je začepljen, dijete diše na usta. Kašalj povezan s postnazalnim curenjem sluzi (karakterizira se obilan protok sluzi duž stražnje stijenke) može se pojaviti ždrijelo, formirano u nazofaringealnoj šupljini). Uho, sinusi i ždrijelo također mogu biti uključeni u infektivni proces. Liječenje ovog stanja djeteta sastoji se u propisivanju fizioloških ispiranja i , ako je potrebno, vazokonstriktorski lijekovi.
Ako dijete spava s otvorenim ustima, liječnik preporučuje da obratite posebnu pozornost na rizik od alergijskog rinitisa, kao i da pazite da adenoidi ne pridonose oštećenju nosnog disanja:
"Adenoidi (dugotrajni upalni proces u nazofarinksu, koji je popraćen povećanjem adenoidnog tkiva krajnika) najčešći su uzrok poremećenog nosnog disanja u djece. Uzroci poremećaja su poremećaji u radu endokrini ili limfni sustav, alergijske bolesti. Uvelike utječu na kvalitetu života i utječu na opće stanje. dijete može razviti uobičajeni "adenoidni" izraz lica, izobličiti glas i poremetiti apetit te imati apneju za vrijeme spavanja. Liječenje zajednički provode pedijatar i otorinolaringolog."
Pedijatrica Mamedova naglašava da disanje na usta može prijeći u naviku, stoga je važno na vrijeme se obratiti liječniku i obaviti dijagnostiku (uzimanje anamneze, rinoskopija, laboratorijske pretrage). Na primjer, za potvrdu alergija, propisani su alergotestovi. Liječenje provodi otorinolaringolog i alergolog-imunolog.