Kriza društva, kao i promjene koje su se dogodile posljednjih desetljeća, neminovno su se odrazile i na stanje u obiteljima. Obitelji nekada i ove današnje, moderne, kao i 'odnos snaga' među članovima te zajednice, uvelike su se promijenili. Iako zbog ubrzanog životnog tempa, uloga koje preuzimamo u svakodnevnom životu, obveza i odgovornosti koje se stavljaju pred nas, imamo sve manje vremena jedni za druge, u Hrvatskoj je, ipak, još uvijek obitelj na vrhu liste prioriteta većine ljudi – njih čak 98,8% u jednom je istraživanju izjavilo kako im je obitelj važna ili veoma važna, dok njih 89,6% drži da čak ni brak nije zastarjela institucija. Ipak, statistički podaci to demantiraju. Mladi sve kasnije imaju želju zasnovati obitelj, a kad se konačno i skrase svaki treći brak ne završi 'happy endom'.
Razgovarati, ali i slušati - temeljno je pravilo dobre komunikacije, koje, čini se, donosi najbolje rezultate i kad je obitelj u pitanju. Nerijetko smo skloni više pozornosti posvetiti potpunim strancima, nego komunikaciji s najdražima, koje većina uzima za gotovo. No odnosi se ne podrazumijevaju sami po sebi; ovih osam navika ključ su funkcioniranja sretnih obitelji.
1. Postavljanje pitanja i slušanje drugog člana
Razgovori u obitelji nekad znaju izgledati poput teniskog meča u kojem se članovi natječu u komunikaciji ne bi li svatko od njih zaradio bod. Tada nastupa galama i nitko nikoga ne može čuti. Pravilo komunikacije zadovoljne obitelji je da svatko ima pravo do kraja reći što želi. Dok jedno dijete govori, druga djeca moraju biti tiho i slušati, a roditelji pokazati interes za to što dijete želi ispričati. Obiteljski razgovori se mogu odvijati svaku večer nakon objeda – pojedite večeru i potom se svi zadržite još neko vrijeme u lijepim obiteljskim razgovorima. Podijelite svoja iskustva i osjećaje od tog dana. U to vrijeme koristite što više izraza poput 'Hvala ti!;, 'Molim te'; 'Bravo!'; 'Mogu li ti kako pomoći?'; 'To je doista lijepo'; 'Oprosti'; 'Pričaj mi o tome'; 'Može zagrljaj?' i 'Volim te!' - naime upravo ti izrazi, tvrde stručnjaci, ključ su zdrave komunikacije - stoga ih upotrebljavajte što češće.
2. Korištenje odgovarajućeg tona u komunikaciji
O našem tonu ovisi kako će drugi sugovornik interpretirati naše riječi. Postavimo li pitanje djetetu ili partneru, primjerice 'Što radiš?', to možemo učiniti različitim tonovima – na agresivan, suosjećajan, nametljiv, iskren način. I sugovornik će osjetiti o kakvom tonu je riječ i regirat će shodno tome. Ukoliko je suprug po ne znam koji put ostavio jaknu obješenu u kuhinji ili čarape pored prljavog veša, umjesto da mu agresivno kažete 'Pospremi te stvari na svoje mjesto', izaberite iskren način u kojem mu opisujete kako se osjećate kada on ne pospremi stvari na svoje mjesto. Isto vrijedi i u komunikaciji s djecom. Umjesto da kažete 'Ne, i gotovo!', na iskren i suosjećajan način argumentirano objasnite mu zašto nešto ne može dobiti.
3.Izbjegavaju generaliziranje
Kada vas netko u obitelji izbaci iz takta, ljuti ste i povrijeđeni, oduprite se izrazima poput 'Uvijek', 'Nikada, 'Zaboravi', 'Ne da mi se razgovarati' i sl. Naime, takvim riječima blokirate svaku mogućnost za daljnjom komunikacijom, dok učinkovita komunikacija daje drugima prostor za mišljenje i dijalog te ne generalizira nekoga kao osobu, već ukazuje na loše ponašanje.
4. Važno je kako se svađaju
Pravilo zdravih obitelji je da svoje svađe rješavaju uvijek u četiri oka, a ukoliko se svađa ipak dogodila pred djetetom – dobro je da mu se ispričaju i objasne kako se mama i tata trenutno ne razumiju dobro, ali kako će to sami rješiti i da će sve biti dobro. S takvim pristupom dijete će se osjećati sigurno jer će naučiti da se odrasle osobe uvijek vole, unatoč tome što se ponekad ne razumiju baš najbolje.
5. Njegovanje zajedničkih hobija i aktivnosti
Obitelji koje su zadovoljne i ispunjene njeguju zajedničke hobije i aktivnosti. Primjerice, često igraju društvene igre, organiziraju zajedničko pečenje kolača, odlaze u šetnje prirodom ili vožnju biciklom. Zajedničke aktivnosti čine obitelji sretnima jer im omogućuje da provode vrijeme na kvalitetan način u kojem se mogu posvetiti jedni drugima.
6. Pomaganje jedni drugima
Želite li biti zadovoljni roditelji, naučite djecu odmalena na pospremanje – prvo krenite s laganim stvarima, poput pospremanje igračka, a zatim raspremanje stola nakon objeda gdje svaki član obitelji sa stola odnosi svoj tanjur iz kojeg je jeo. Učite djecu slaganju kreveta, knjiga, stavljanja prljavog rublja u za to predviđeno mjesto. Ustrajnim ponavljanjem (što u početku iziskuje veliki angažman od roditelja) kasnije će donijeti odlične rezultate gdje će i veliki i mali članovi obitelji kućanstvo držati urednim i lijepim. Osim toga djecu ćete naučiti samostlanosti, snalažljivosti, a i uživat ćete u tome da svako dijete doskače problemu koji treba rješiti na svoj – originalan način.
7. Ispunjavaju svoja obećanja
Ako ste nešto obećali svom partneru ili djeci, tada održite svoju riječ. To je jako važno jer djeca na taj način uče da vam mogu vjerovati te da ste vjerodostojna i pouzdana osoba čija riječ ima vrijednost. Ukoliko obećanje ne uspijete ispuniti, objasnite članovima obitelji zašto se to dogodilo – vjerujte, oni će to znati cijeniti.
8. Bave se tjelesnom aktivnošću
Zdravlje i sreća idu ruku pod ruku i ukoliko želite da vaša djeca imaju zdrave životne navike, morate im usaditi ljubav prema rekreaciji. Ukoliko se bave sportom u sklopu vrtića ili škole, to je jako dobro, ali je neophodno da se i roditelj uključe u sportski život djece. To znači, da primjerice triput tjedno izađete na svježi zrak u šetnju, trčanje, vožnju biciklom i zajedno se rekreirate. Možete to učiniti nakon večere, jer tjelesna aktivnost će pomoći da se hrana lakše probavi.