Stručnjaci upozoravaju: Šokantno malo vremena pred ekranom negativno utječe na razvoj djeteta

Samo 90 minuta dnevno pred ekranom je dovoljno za negativan utjecaj na dječju sposobnost čitanja i pisanja, pa čak i poveća rizik od problema u ponašanju, pokazalo je istraživanje. Istraživači sa Sveučilišta Canterbury na Novom Zelandu pratili su više od 6000 djece u dobi o dvije do osam godina kako bi istražili posljedice gledanja u ekrane duže od sat vremena dnevno, navodi Daily Mail. 

Ispodprosječan vokabular, komunikacija, pisanje i računanje

Recenzirano istraživanje, objavljeno u časopisu Developmental Psychology, prikupilo je podatke kroz intervjue s roditeljima i procjenu ponašanja djece u dobi od dvije, četiri i pol te osam godina. Roditelji su upitani koliko su dugo njihova djeca provodila radeći 'neproduktivne' aktivnosti koristeći ekrane, poput gledanja televizije, i koliko vremena provode koristeći ekrane za domaću zadaću. 

Istraživači su otkrili da su djeca u dobi od četiri do osam i pol godina, koja su pred ekranom provodila više od 1,5 sata, obrazovno patila, bez obzira na prirodu aktivnosti. Ta djeca su imala ispodprosječan vokabular, komunikaciju, pisanje, računanje i tečnost jezika. Uz to, vjerojatnije je da će se igrati sami i manje će se sviđati drugoj djeci. 

Što su djeca više vremena provodila ispred ekrana, to su bila u lošijoj situaciji, a ona koja su provodila više od 2 i pol sata dnevno su sklonija problemima s jezikom i ponašanjem.

S druge strane, djeca s manje od sat vremena dnevno ispred ekrana su imala više razine obrazovanja, kao što su bolje jezične vještine i bila su društvenija.  

Autori studije sugeriraju da previše vremena provedeno ispred ekrana može značajno utjecati na rezultate u školi te smjestiti dijete među najlošije učenike. Učitelji su izvijestili da vide sve više djece koja dolaze u školu u dobi od pet godina s jezičnim i društvenim vještinama nižim od prosjeka, a što istraživači vjeruju da je rezultat previše vremena provedenog ispred ekrana.

Smatra se da je utjecaj ekrana na obrazovanje gori od bilo kojeg zdravstvenog rizika sjedilačkog načina života, što bi moglo uzrokovati pretilost ili česte bolesti kod djece. Stručnjaci su već dugo upozoravaju na utjecaj vremena provedenog pred ekranom na razvoj djeteta.

Australska studija iz 2024. godine otkrila je da djeca koja provode puno vremena gledajući u ekrane imaju veću vjerojatnost da će pokazati simptome slične autizmu do dobi od 12 godina. No istraživači, koji su pratili 5000 djeca, priznali su da se istraživanje temeljilo na promatranju i da ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu. 

Drugi znanstvenici su pozvali javnost da ne paničare i rekli su da studija nema stvarnih dokaza koji povezuju vrijeme ispred ekrana s autizmom. 

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) preporučuju da djeca mlađa od dvije godine uopće ne provode vrijeme ispred ekrana. Djeca u dobi između dvije i pet godina ne bi trebala provoditi više od sat vremena ispred ekrana. 

Ipak, u Ujedinjenom Kraljevstvu ni Nacionalna zdravstvena služba (NHS) ni Nacionalni institut za izvrsnost u zdravstvu i skrbi (NICE) nemaju detaljne smjernice za vrijeme provedeno ispred beba i male djece. NICE preporučuje gornju granicu od dva sata dnevno za svu djecu. 

Koliko vremena djeca u Hrvatskoj provode pred ekranom?

Slično istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te udruge Hrabri telefon provedeno je u vrtićima diljem Hrvatske tijekom 2016. i 2017. godine, a rezultati se temelje na uzorku od 655 roditelja djece predškolske dobi. U Hrvatskoj predškolci u prosjeku provode pred ekranom 2,4 sati radnim danom te 3 sata vikendom. 

Isto istraživanje navodi da mobitel posjeduje 6% predškolske djece, a čak 4,2% djece posjeduje vlastiti mobitel prije navršene četvrte godine. Među svim ispitanima, nema predškolaca koji ne koristi barem jedan električni uređaj. Tako 97,2% djece gleda televiziju, više od dvije trećine djeca koristi mobitel i tablet, 60% djece se koristi računalom, a svako četvrto dijete koristi igraće konzole.

Djeca počinju koristiti elektroničke uređaje u vrlo ranoj dobi. S prvim rođendanom uz male ekrane vrijeme provodi 40% djece, s dvije godine taj broj penje se na 79%, a s četiri godine elektroničke uređaje koriste gotovo svi (97%). Većini djece prvi uređaj bio je TV, a slijede ga mobitel i tablet.