Rotavirus i proljev ljeti: Simptomi ove virusne infekcije i kako je spriječiti i liječiti kod male djece

"Tipična sezona kada vlada ova infekcija je zima, odnosno od studenog do travnja, međutim nisu isključeni ni drugi mjeseci. Infekcija vrlo lako nastaje jer se virus nalazi u okolini, lako se prenosi, a zaraznost je visoka. Put je prijenosa mnogostruk: kontaktom prljavih ruku (nakon doticaja sa stolicom ili kontaminiranim predmetima) i usta, ali i kapljično (zrakom). Na neopranim rukama virus može preživjeti nekoliko sati, a na kontaminiranim predmetima i u namirnicama i više dana. Uz to je za infekciju potrebna tek mala količina virusa. Kada virus uđe u organizam, razmnožava se u tankom crijevu, uzrokuje simptome i izlučuje se stolicom. Svaki kontakt sa stolicom nosi rizik za prenošenje toga prijemčivog virusa. Stoga je iznimno važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije. Ipak, zbog visoke zaraznosti i mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni dobar standard i higijenska razina ne mogu potpuno iskorijeniti virus, pa se infekcija javlja i u razvijenim zemljama. Nakon bolesti imunost je kratkotrajna i nekompletna, pa se dijete može ponovno razboljeti", objasnila je prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog.

"Infekcije se najčešće pojavljuju u kolektivima (jaslicama i vrtićima) te na bolničkim odjelima, a najpodložnija su dojenčad i mala djeca. Prema nekim procjenama, do pete godine života od rotavirusne infekcije oboli čak 95 posto djece barem jedanput. U Europskoj uniji to znači godišnje 3,6 milijuna oboljelih, od čega više od 80.000 pacijenata zahtijeva i bolničku skrb.

Od kontakta s virusom do razvoja bolesti prođe od 12 sati do četiri dana. Bolest se obično javlja kao povraćanje i proljev s temperaturom, bolovima u trbuhu i manjkom apetita. Trajanje varira od četiri do 14 dana. Također varira i težina kliničke slike. Dok neki imaju blage simptome, drugi intenzivno povraćaju, imaju visoku temperaturu i puno proljevastih stolica, što može uzrokovati dehidraciju i poremećaj elektrolita. To je ujedno i najozbiljnija komplikacija, koja može biti tako teška da je nužna intravenska rehidracija kako bi se spriječio cirkulatorni kolaps te smrtni ishod, što je nažalost moguće. Prema statistikama, usprkos dostupnoj skrbi, u Europskoj uniji godišnje od rotavirusa umire oko 200 djece. Najrizičnija za tešku kliničku sliku i dehidraciju upravo je dojenčad. Najmlađi ne samo da češće imaju intenzivnije simptome nego im se i brže poremeti ravnoteža vode i elektrolita. Stoga je u dojenačkoj dobi i najveći broj hospitalizacija", ističe dr. Jaklin Kekez. 

Najvažnije je spriječiti dehidraciju

"Za vrijeme bolesti najvažnije je održati dobro stanje djeteta i spriječiti dehidraciju. Dakle, potrebna je nadoknada tekućine, ali i elektrolita, koji se pojačano gube. Za rehidraciju je najbolje davati pripravke oralne rehidracijske soli (ORS) otopljene u vodi, koji sadrže šećer i elektrolite, tj. boljeg su sastava nego čaj ili čista voda. No ako dijete neće ORS, nudite mu tekućinu koju hoće, s iznimkom sokova i gaziranih napitaka, jer oni pogoršavaju proljev.Tekućinu je najbolje nuditi učestalo, u malim količinama, pogotovo ako dijete povraća.Ako dijete siše, poželjni su češći podoji jer se na taj način također sprečava dehidracija", pojašnjava doktorica. 

Pomažu li probiotici?

"Što se prehrane tiče, nije potrebna posebna dijeta.Dijete se može nastaviti hraniti uobičajenim jelovnikom.Ne treba ga forsirati da jede puno jer možda ima mučninu i slabiji apetit, ali svakako mu treba nuditi hranu i ne ograničavati ga ako želi jesti. Poželjno je izbjegavati hranu koja sadrži koncentrirane ugljikohidrate – odnosno slatkiše.

Rotavirusna infekcija je samoograničavajuća bolest, što znači da nema specifične terapije, osim dobre hidracije. Ipak, primjena probiotika pokazala se kao korisna mjera u skraćivanju dana bolesti i ublažavanju intenziteta zbog povoljnog učinka na crijevnu floru. Najboljima su se pokazali sojevi Lactobacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii.

Racecadotril (Hidrasec) jest antisekretorni lijek, odnedavno dostupan i u Hrvatskoj, koji također dobro djeluje na skraćivanje trajanja i težine proljeva te se prema novim preporukama može davati dopunski uz rehidraciju i probiotike", objašnjava pedijatrica.

Kada se javiti liječniku?

Liječniku, koji će procijeniti je li potrebna bolnička skrb i intravenska rehidracija, potrebno se javiti u sljedećim situacijama:

• ako je riječ o djetetu mlađem od tri mjeseca
• ako dijete uporno povraća te se tekućina ne može nadoknađivati na usta
• ako ima velik broj obilnih stolica (više od osam dnevno)
• ako pokazuje znakove dehidracije (klonulo je i adinamično, oskudno mokri, izgubilo je više od pet posto tjelesne mase)
• ako ima neku kroničnu predležeću bolest koja ga čini rizičnijim (bubrežnu bolest, šećernu bolest i sl.)

Cijepljenje - zaštita od teškog oblika proljeva

"Zbog velikog pobola i velikog broja hospitalizacija od rotavirusne infekcije u djece, 2008. godine u Hrvatskoj je osnovan Nacionalni odbor za promicanje prevencije rotavirusnih infekcija u djece, koji kao najbolju i najučinkovitiju mjeru sprečavanja rotavirusnog infekta preporučuje cijepljenje. Isto preporučuju i europsko pedijatrijsko gastroenterološko društvo European Society for Pediatric Gastroenterology Hepatology and Nutrition (ESPGHAN) kao i europsko pedijatrijsko infektološko društvo European Society for Pediatric Infectious Diseases (ESPID). Cijepljenje započinje već u dobi od šest tjedana, s dvije doze cjepiva u razmaku od najmanje četiri tjedna, a najbolje ga je dovršiti do 16. tjedna (najkasnije do 24. tjedna života). Dokazano je učinkovito za zaštitu od pet najčešćih sojeva rotavirusa u djece. U 96 posto slučajeva osigurava zaštitu od teškog oblika proljeva, a u 100 posto slučajeva sprečava potrebu za bolničkim liječenjem. Cjepivo osigurava trajnu zaštitu tijekom prve dvije godine života, kada su rizici i najveći. Najčešće prijavljene nuspojave jesu iritabilnost i privremeni gubitak apetita. Dojenje u dojenačkoj dobi i dobra higijena pokazali su se također kao faktori koji smanjuju rizik za nastanak rotavirusne infekcije, te se svakako preporučuju", zaključuje prim. dr. Alemka Jaklin Kekez.