Nove vrste riba u Jadranu

Proizvodnja plastike započela je tek 50-ih godina prošlog stoljeća, a život danas je gotovo nezamisliv bez nje. Suvremeno društvo praktički ovisi o njoj. Od početka proizvodnje plastike - prije gotovo 70 godina do danas, njezina proizvodnja eksponencijalno raste; 2.3 milijuna tona plastike proizvedeno 1950., a 2015. godine nevjerojatnih 448 milijuna tona! Sama činjenica da polovica ukupno proizvedene plastike je proizvedena u posljednjih 15 godina – je zastrašujuća. Zbog intenzivnog i nesavjesnog korištenja plastike došli smo do granice u kojoj se planet doslovno guši. U svijetu se svake minute proda gotovo milijun plastičnih boca za piće, a samo se 1/5 cjelokupne količine plastike reciklira. Više od 40% plastike se koristi jednokratno, a njena razgradnja traje od 450 godina do, za neke vrste, zauvijek… Svake godine završi čak 9 milijuna tona plastike u oceanima, tragovi mikroplastike pronađeni su u čak 114 vodenih životinjskih vrsta, a oko 700 morskih vrsta je jelo ili bilo u doticaju s plastikom! U slučaju da se ne dogode nikakve promijene do 2050. godine, u oceanima će biti više plastičnog otpada nego riba!

„Nove“ vrste riba u Jadranu:

Jadranska slamka (Cuclatoria polimeris adriatica): zanimljivog oblika, po kojem je i dobila ime. Vrlo je dugovječna te se smatra invazivnom vrstom koje se teško riješiti. U nas se odavno udomaćila, a broj jedinki raste iz godine u godinu.

Crvenorepa čašica (Cupa polipropilena vulgaris): živi u jatima, a može se pronaći u svim dijelovima Jadrana. Kreće se zajedno s morskim strujama. Osim domaće čašice, često se zateknu i one iz drugih dijelova Sredozemlja.

Bocogubica(Bibitus polietilenus maximus) predator aktivan i noću i danju. U zadnje vrijeme mu je povećana prisutnost u našem moru. Kao i ostali makroplastičnjaci, živi uglavnom blizu obale.

Vrećica napuhača (Bagus plasticus domesticus): slobodno plutajuća vrsta, vrlo česta u našim krajevima. Sklona je masovnom nasukavanju na obalama i hridima. Hrani se mikroplastičnim organizmima.

Cilj ovog malog pogleda u budućnost jest pokazati kako će izgledati ocean i vodene životinje u njemu 2050. godine, nastavimo li zagađivati ovim tempom. Oceani i mora imat će puno više plastike nego vodenih životinja. „Nove“ vrste riba u Jadranu ili točnije-stare vrste plastike, imaju za cilj inspirirati građane na što savjesnije i odgovornije korištenje jednokratne plastike. Plastika je ovdje i neće nestati, samo je potrebno početi mijenjati svoje ponašanje, pronalaziti alternativna rješenja i na takav način širiti utjecaj na globalnoj razini.

„Želja nam je ukazati na problem s plastikom u svijetu i utjecati na promjene u ponašanju ljudi kako bismo usporili poražavajuće trendove. Fokus izložbe je stavljen na jednokratnu plastiku; plastične vrećice, slamke i plastične boce. Naime, jednoj plastičnoj vrećici potrebno je deset do dvadeset godina da se razgradi. Kada taj broj godina pomnožimo s plastičnim vrećicama koje prosječna obitelj potroši u samo jednom tjednu, dolazimo do poražavajućih vrijednosti. Zato nam je cilj ukazati na to da prvenstveno trebamo krenuti od sebe i početi mijenjati svoje navike. Odbačenom plastikom ugrožena su sva mora i oceani na svijetu, uključujući i naše Jadransko”, istaknula je Petra Ledinek, voditeljica marketinga za Hrvatsku tvrtke Fox Networks Group Europe u sklopu koje djeluje National Geographic.

Plastični proizvodi ozbiljno ugrožavaju opstanak životinjskog svijeta u oceanima, stoga je potrebno početi s djelovanjem na vrijeme kako bismo zaustavili potencijalnu katastrofu. Upravo zbog toga je National Geographic i pokrenuo akciju „Planet ili plastika“ u sklopu koje je i poklonjeni akvarij postao dijelom stalnog postava ZOO Zagreb te će od sada moći inspirirati sve posjetitelje, od najmlađih do najstarijih generacija, na širenje svijesti oko problema zagađenja oceana i mora plastikom. Zajednički možemo pomoći projektu u širenju svijesti te djelovanjem očistiti planet od jednokratne plastike!

Izaberimo planet!

Tekst i foto: promo