VIŠEJEZIČNOST KOD DJECE: Beba prvakinje Baleta HNK Ive Vitić Gameiro od rođenja će govoriti tri jezika

Prvakinja Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Iva Vitić Gameiro, za časopis Story je otkrila da će ona i suprug, također prvak Baleta HNK, Guilherme Gameiro Alves, ovo ljeto dobiti prvo dijete. Par čeka sina, a s obzirom na to da je Ivin materinji jezik hrvatski, Guilhermeov portugalski, a kod kuće pričaju engleski jezik, odlučili su mu nadjenuti ime koje će se lako moći izgovoriti na sva tri jezika. - Bit će Liam. Za curicu smo imali ime Alma, a za dečka Liam kako bi i u Portugalu i ovdje bilo lako za izreći, da nije kao moje ime koje ovdje malo tko može pravilno reći. A Iva će s njim govoriti na hrvatskom, ja na portugalskom, a mi međusobno često razgovaramo i na engleskom pa će naučiti sva tri jezika – otkriva 33-godišnjak, a njegova dvije godine starija suprug dodaje: 

KAKO DIJETE UČI JEZIK?

Istraživanja na dojenčadi pokazuju da su bebe od prvog dana u stanju razlikovati glasove najrazličitijih jezika, što znači da novorođenče s vremenom može usvojiti bilo koji jezik jer je otvoreno za sve jezike, za sve glasove. Ta sposobnost nakon nekoliko mjeseci života slabi jer slijedi faza u kojoj se djetetovi slušni i govorni organi navikavaju na glasove koje sluša i koje počinje izgovarati. Otprilike u desetom mjesecu bebe su svojom sposobnošću razlikovanja i prepoznavanja naviknute na glasove okoline te u tom razdoblju gugutanjem preuzimaju i oponašaju melodiju jezika okoline. Dakle, ako se dijete već tada susreće s dva jezika, ako sluša glasove oba jezika, ono će ih moći i prepoznati i reproducirati. 

KADA POČETI UČITI VIŠE JEZIKA?

Većina se znanstvenika slaže da je idealno početi što prije, paralelno s materinskim jezikom. Zanimljivo je da su djeca od rane dobi u stanju svjesno razdvajati jezike i prilagođavati se jeziku sugovornika. Preporučuje se da se dijete istodobno izlaže materinskom i drugom jeziku kako bi spontano usvojilo oba.

PROBLEMI S KOJIMA SE MOŽETE SUSRESTI

- jedan od mogućih problema je nedovoljna izloženost djeteta jeziku koji čuje samo od jednog roditelja, što kao posljedicu može imati poteškoće s usvajanjem tog jezika. Situacija u kojoj dijete čuje jezik samo od jednog roditelja, umanjuje i djetetov osjećaj potrebe za drugim jezikom. U tom slučaju treba povećati djetetovu izloženost tom jeziku te potaknuti njegov osjećaj potrebe za tim jezikom. To se može postići uključivanjem rođaka, baka, djedova i dadilja koji govore taj jezik u odgoj djeteta, odvođenjem djeteta u vrtić ili igraonicu gdje može čuti taj jezik ili izlaganje djeteta video i audio materijalima na tom jeziku

- drugi je mogući problem isključivanje iz razgovora jednog roditelja kad oba roditelja ne govore jezik drugoga, npr. isključivanje iz razgovora na hrvatskom majke Amerikanke koja ne govori hrvatski, očev materinski jezik. Kako ne bi isključili iz razgovora roditelja koji ne govori jezik drugoga, djeca će možda izbjegavati uporabu tog jezika u prisutnosti oba roditelja. Stoga je poželjno da oba roditelja barem razumiju jezik drugoga

- mogući se problemi mogu javiti i prilikom dolaska mlađeg djeteta u obitelj. Starije će dijete vjerojatno govoriti mlađemu na jeziku okoline, što će povećati izloženost mlađeg djeteta tom jeziku te umanjiti njegov osjećaj potrebe za jezikom koji se govori samo u obitelji. Stoga će mlađe dijete možda imati poteškoća s usvajanjem jezika koji se govori samo u obitelji. U tom slučaju treba osmisliti strategiju za promicanje tog jezika kod kuće, u koju je poželjno uključiti i starije dijete