Iako je porod kod kuće u pojedinim razvijenim zemljama 'standard', u Hrvatskoj, Srbiji i ostalim zemljama regije i dalje je tabu. Nije zabranjen i, naravno, događa se da trudnica ne stigne do bolnice, ali liječnici su najčešće protiv toga da mame svoju djecu rađaju bez prisustva liječnika, u svome domu, samo s primaljom i doulom.
Mama Jelena Krstić, iz Srbije, prvi je put rodila u bolnici, ali drugi put se odlučila za porod kod kuće. Sada je trudna treći put i planira roditi također u svome domu.
'Kod kuće se osjećam bolje i sigurnije, gdje god da rađate, trebate biti hrabri, a rizik postoji uvijek. Potpuno je u redu da je za nekog rodilište najbolja opcija, i ja to podržavam i razumijem, ali najvažnije je da žena bude načisto sa sobom, s onim što ona želi', rekla je Jelena za jedan srpski medij RTS.
Primalja Divna Miljković, koja je mnogim ženama pomogla da se rode u svome domu, za RTS komentira porod kod kuće: 'Žena se priprema za porod kroz prenatalnu jogu, kroz različite vrste predavanja, kroz slušanje iskustava drugih žena. Čin poroda je težak i naporan, a istovremeno i najljepši, ne samo za ženu nego i za dijete. Tako da žene, kroz edukaciju, uče da i beba može prilično patiti tijekom poroda, ali i ne mora.'
Mnoge mame se pitaju što ako dođe do komplikacija jer nije isto biti u svojoj dnevnoj sobi ili u bolnici, gdje vam je liječnički tim nadohvat ruke.
'U kućnom ili prirodnom porodu i primalja i doula, ako su prisutne, samo podržavaju ženu u njezinoj želji da rodi na takav način, ali isto tako, promatrajući, mogu procijeniti ako nešto ne ide kako bi trebalo, a u tom slučaju opcija je rodilište', na ovu dvojbu odgovara primalja Divna Miljković.
Kad je riječ o porodu kod kuće, u zemljama gdje je on zakonski reguliran, uključen je cijeli zdravstveni sustav, dok kod nas baš i nije tako. Naime, u Hrvatskoj, ako želite primalju, morat ćete je 'zaposliti' iz inozemstva jer naše primalje, ako sudjeluju u porodu kod kuće, mogu izgubiti i licencu za rad.
'Iako porod kod kuće već godinama nije dio uobičajene zdravstvene skrbi za trudnice, on nije zabranjen. Ono što je problematično je da hrvatske primalje ne mogu raditi izvan rodilišta, odnosno pružanje skrbi na porodu kod kuće može se smatrati kaznenim djelom. Zakon o primaljstvu prvostupnicama primaljstva omogućava otvaranje privatne primaljske prakse, no od 2008. godine od kad je taj zakon na snazi, niti jedna takva praksa nije otvorena.
Iste zakonske odredbe onemogućavaju stranim primaljama, koje najčešće u svojim matičnim zemljama imaju otvorene prakse, kao svi drugi zdravstveni djelatnici, da prijave svoj rad u Hrvatskoj. Primalje, ali i žene time su u pat-poziciji jer u praksi ne mogu pružati skrb, odnosno imati skrb na porodu kod kuće', piše portal Roda.hr.
Naravno, kad žena odluči roditi kod kuće, postoje i onaj administrativni dio koji treba riješiti. Osim kontakta s doulom i primaljom, prije poroda buduća mama odlazi na pregled liječniku, koji će utvrditi trudnoću, a nakon poroda je obavezan pregled kako bi liječnik utvrdio da je žena koja je rodila rodilja u babinju. Ovaj dio je važan kako bi postojao pisani dokaz da je rodilja majka rođene bebe i da bi dijete moglo biti evidentirano u sustav. Također, radi zdravlja bebe i prijave u matični ured te ostalih administrativnih detalja, poželjno je unutar 24 sata od poroda odvesti novorođenče na pregled pedijatru.