KAKO BITI BOLJI RODITELJ? Donosimo smjernice profesorice psihologije za uspješnu komunikaciju s djetetom

Oko 50 tisuća djece u Hrvatskoj u dobi od 10 do 19 godina ima probleme mentalnog zdravlja. Stoga je važno pružiti podršku roditeljima kako bi bolje razumjeli mlade, prepoznali znakove za brigu te znali kako i kada reagirati

Shutterstock Psihologica otkriva smjernice ključne za uspješnu komunikaciju s djecom i tinejdžerima

Kako biti bolji u odgoju pitanje je koje si svaki roditelj često postavlja. Kada tome dodamo i izazove s kojima se danas susreću gotovo svi roditelji – od uspostavljanja ravnoteže privatnog i poslovnog života, mnoštva informacija dostupnih na internetu, promjene odgojnih praksi kao i samih struktura obitelji, posebno je važno obratiti pozornost na razvoj i mentalno zdravlje djece i mladih. Naime, adolescencija je praćena brojnim fizičkim, emocionalnim i kognitivnim promjenama, a nedovoljno razumijevanje razlika koje postoje između adolescenata i odraslih osoba čest je izvor frustracije kako roditelja, tako i mladih.

Shutterstock  Nedovoljno razumijevanje razlika koje postoje između adolescenata i odraslih osoba čest je izvor frustracije kako roditelja, tako i mladih

Stoga je i roditeljima potrebna pomoć u odgoju pa je s tim ciljem održana radionica 'Kako biti bolji roditelj - od uspostave odnosa do izazova roditeljstva u adolescenciji' u sklopu projekta Mentalna higijena čiji je cilj pružanje dodatnog znanja i pomoći u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Radionicu je održala profesorica psihologije i predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka koja donosi nekoliko osnovnih smjernica za uspješnu komunikaciju s djetetom:

ISPROBAJTE

  • razumjeti dijete i pokazati mu da s njim suosjećate
  • prepoznati emocije kod djeteta i prihvatiti ih upravo takve kakve jesu iako je vaša reakcija možda sasvim drugačija
  • pustiti dijete da se isplače ako mu je to potrebno
  • koristiti rečenice poput: Vidim da si tužan i to je u redu ili Prirodno je da si ljuta u ovoj situaciji
  • vjerovati djetetu (kada nam govori kako se osjeća, što misli... ili nešto drugo)
  • dati onome što vam dijete govori na važnosti
  • koliko god se vama neki dječji problem činio beznačajnim, djeci su njihovi problemi veliki i stvarni
  • saslušati dijete strpljivo do kraja, pustiti ga da vam ispriča sve što želi
  • pokazati interes za ono što vam dijete govori
  • slušati aktivno i nastojati razumjeti dijete
  • postavljati pitanja i potpitanja
  • provjeriti jeste li sve dobro razumjeli
  • tražiti dijete da vam razjasni nešto ako je potrebno ili ako vam je nejasno
  • manje govoriti
  • ako osjetite ljutnju prema djetetu zbog nečeg što vam je ispričalo, prvo probajte proraditi i otpustiti svoju ljutnju nasamo i umiriti se prije nastavka razgovora
  • otvoriti teške teme s djetetom
  • pitati dijete sve što vas zanima
  • provjeriti pretpostavke koje imate o tome kako je dijete i što se s njim događa
Shutterstock  Nastojte aktivno slušati dijete i pokazati interes za ono što vam govori

IZBJEGAVAJTE

  • okrivljavanje, kritiziranje, osuđivanje
  • tješiti djecu i zahtijevati od njih da su uvijek vedro raspoložena
  • braniti djeci da izražavaju neugodne emocije poput tuge ili ljutnje
  • rečenice poput: Pravi muškarci ne plaču ili Prestani se ljutiti
  • dovoditi u pitanje iskrenost djetetovih riječi ako za to nemate neki konkretan dokaz
  • umanjivati djetetov problem
  • rečenice poput: Ma nije ti to ništa., Drugoj djeci je gore., Meni je bilo gore kada sam bio dijete., Pričaš gluposti ili Kada budeš stariji, to će ti biti nevažno/smiješno. Takvim rečenicama šaljemo poruku da zapravo ne slušamo i ne prihvaćamo dijete
  • prekidati dijete dok priča
  • požurivati ga ili tražiti da skrati priču
  • nuditi svoja objašnjenja i viđenja situacije bez da provjerimo kako dijete čuje i doživljava to što govorimo
  • raditi nešto drugo dok razgovarate s djetetom
  • pretpostavljati što se događa ili kako se dijete u vezi toga osjeća
  • ignorirati ono što ne razumijete
  • razgovarati s djetetom dok ste jako ljuti na njega
  • planuti i vikati na dijete
  • čekati da dijete otvori teške teme. Djeci je to teže nego vama
Shutterstock  Izbjegavajte nuditi svoja objašnjenja i viđenja situacije bez da provjerite kako dijete čuje i doživljava to što govorite