Prosječna težina novorođenčeta iznosi od 3 do 4 kg, dužina od 50 do 55 cm, a opseg glave je oko 35 cm. Muško dijete je za oko 200 grama teže od ženskog djeteta. Naravno, postoje i izuzeci pa se nakon devet mjeseci trudnoće mogu roditi i puno manje ili, pak nadprosječno velike bebe. Postoje i slučajevi beba koje nakon porođaja teže više od pet kilograma! Premalo ili previše kilograma kod bebe mogu upućivati na zdravstvene probleme majke i (ili) djeteta. No pritom treba imati u vidu i majčinu kilažu. Ako majka primjerice ima 45 kg i rodi dijete od 2,5 kg, tada to nije neobično. Isto vrijedi i u slučaju da dijete teži 4,5 kg a njegova mlada i zdrava mama je snažnija, krupnije građe i ima široku zdjelicu.
OMJER GLAVE I ZDJELICE
Glavni problem pri rađanju krupnog djeteta nije povezan samo s njegovim prolaskom kroz porođajni kanal već i s mogućom traumom pri porođaju. Kako bi se izbjegli problemi, plod se provjerava ultrazvučno. Tako se može izmjeriti odgovara li veličina ploda veličini porođajnog kanala žene. Na UZV pregledu oko 20. tjedna radi se pelvimetrija - mjerenje majčine zdjelice - kako bi se odredilo je li plod prevelik za prirodan porođaj.
Vaginalni porođaj neće biti moguć ako je:
- glava djeteta veća od unutarnjeg promjera majčine zdjelice
- žena ima iznimno usku zdjelicu ili neke anomalije u njezinoj građi
U oba slučaja postoji opasnost od porođajne traume. U tom slučaju liječnik će predložiti carski rez i odrediti kada da dođete u rodilište (obično nešto ranije od predviđenog termina).
MOGUĆI UZROCI RAĐANJA KRUPNIJEG DJETETA
- Endokrini poremećaji, uglavnom šećerna bolest
- Različiti Rh-faktor majke i ploda
- Prenesena trudnoća dulja od 42 tjedna
- Prejedanja i neuravnotežena prehrana
- Nasljedne osobine - u obitelji su se i prije rađala krupna djeca
- Drugi, treći... porođaj: čest je slučaj da svaki novi porođaj donosi krupniju bebu
RIZICI I NJEGA KRUPNIJEG DJETETA
Prvih pet dana nakon porođaja sva novorođenčad gubi desetinu svoje mase prije nego počne dobivati na težini. Kod krupnije djece taj se proces odvija puno brže. Oko prve godine pokazatelji mase i dužine tijela se usklađuju.
Posebnu pozornost liječnici posvećuju djeci majki koje imaju šećernu bolest jer njihova djeca spadaju u rizičnu skupinu. Općenito su to krupnija djeca slabijeg imuniteta i imaju poremećenu izmjenu tvari u organizmu. Sklonija su rahitisu, anemiji, poremećaju stolice i pretilosti.
Osnova njege krupnijeg djeteta je "zdrav način života": masaža, vježbe, duge šetnje i što je najvažnije - uravnotežena prehrana. Najzdravije je dakako, majčino mlijeko. Kod izračunavanja kalorija i određivanja koliko bi dijete trebalo pojesti, treba se orijentirati na prosječnu težinu djetetova uzrasta, a ne na njegovu osobu masu jer je ona prevelika.