Urođeno nepodnošenje laktoze, odnosno nedostatak enzima laktaze koji probavlja laktozu, iznimno je rijedak, no ako i postoji, uglavnom do izražaja dolazi oko druge godine života. Ipak, novorođene bebe ponekad pokazuju znakove nepodnošenja mliječnog šećera laktoze, no to često nema veze s nedostatkom enzima već s neravnotežom prednjeg i zadnjeg mlijeka.
Različit sastav istog mlijeka
Majčino se mlijeko može podijeliti na dva tipa, prednje i zadnje mlijeko. Prednje mlijeko beba pije u prvih nekoliko minuta dojenja i riječ je o vodenastom mlijeku koje ima visok sadržaj vode i laktoze te nizak postotak masti.
Ono zadovoljava bebinu žeđ, dok zadnje mlijeko izlazi nešto kasnije, nakon što je dijete dijelom ispraznilo dojku i ono je masnije i gušće od prednjeg mlijeka. Kalorično je i važno za bebin napredak. Prijelaz iz jednog u drugi tip mlijeka odvija se postepeno, no ako beba nepravilno vuče ili nema dovoljno snage za povući, moguće je da će pojesti samo prednje mlijeko.
Iako laktoza pomaže dobrim bakterijama da se nastane u probavnom sustavu te bebi olakšava borbu s virusima, parazitima i lošim bakterijama, u ovoj se situaciji može predozirati laktozom. Bebin je probavni sustav još u razvoju pa velike količine laktoze mogu napraviti neravnotežu i uzrokovati neugodne simptome, a nedovoljna količina masti može usporiti bebin razvoj.
Neugodni simptomi
Ako vaša beba ima ovaj problem, primijetit ćete da ispušta više plinova nego inače, da joj je stolica zelena, pjenasta ili vodenasta. Moguće je da će beba biti razdražljiva i jako plačljiva te da će vrištati radi bolova u trbuhu. Primijetit ćete povećanje bebinog trbuha radi nadutosti, teškoće u spavanju te nešto veći apetit nego inače.
Svaka žena ima drugačiji omjer prednjeg i zadnjeg mlijeka kao i sadržaj laktoze i masti u njima pa neke bebe nikad neće iskusiti predoziranost laktozom dok će se kod drugih to događati češće.
Istraživanja pokazuju da bebe koje imaju bolji hvat imaju veću kontrolu nad mlazom mlijeka i manje šanse za neravnotežom pa potražite pomoć patronažne sestre ili laktacijske savjetnice za uspostavljanje pravilnog hvata kod beba.
Nemojte ograničavati vrijeme bebinog hranjenja jor što se više trudi na dojci, to će više zadnjeg mlijeka dobiti i tako si olakšati probavu. Nemojte predugo čekati između hranjenja jer duge pauze daju tijelu vremena da stvori više prednjeg mlijeka, a redovito sisanje bebi pomaže u borbi s plinovima. Ako ovi savjeti ne djeluju, a beba i dalje ima tegobe, obratite se liječniku kako bi se isključila druga stanja.