FERTILIZACIJA IN VITRO: Na jednom mjestu donosimo sve što vas zanima o postupku umjetne oplodnje

In vitro fertilizacija danas nije ništa novo niti revolucionarno, postupak u kojem se jajašce i spermij spajaju izvan tijela postoji već desetljećima i njime su začeti milijuni djece. Unatoč tome mnogima je puno toga vezano za IVF i dalje nepoznanica. Ovdje odgovaramo na najvažnija pitanja.

Kada je trenutak da počnemo razmišljati o in vitro fertilizaciji?
To ovisi o starosti para. Krajnje je neuobičajeno da mlade žene (mlađe od 35 godina) ne zatrudne nakon što dvije godine nisu rabile kontracepciju, a ista je ta situacija normalna za četrdesetgodišnjakinju. Ipak, normalno je da parovi nakon otprilike godinu dana seksa bez kontracepcije naprave spermiogram da bi isključili mogućnost muškarčevih problema s plodnošću. Za obavljanje pripremnih pretraga još se ne mora ići u kliniku.

Kako točno funkcionira umjetna oplodnja?

Precizno uzevši, ono što se naziva umjetnom oplodnjom, zapravo nije umjetno. Fertilizacija in vitro (IVF) odvija se kao i prirodna oplodnja - samo što se događa u epruveti. Sperma i jajna stanica spajaju se baš kao u jajovodu. Umjetna oplodnja uključuje sljedeće korake:
• Pregled spermija: Testiraju se brojnost, pokretljivost, oblik i moguće infekcije muškarčevih spermija. Na takozvanom spermiogramu može se raspoznati je li muškarac plodan i u kojoj mjeri
• Hormonalna stimulacija: Prvo se pomoću lijeka zaustavlja prirodna aktivnost jajnika. Potom dnevna doza hormona omogućuje paralelno sazrijevanje većeg broja jajnih stanica. Nakon otprilike dva tjedna one su, također hormonski uvjetovano, spremne za ovulaciju i time plodne
• Punktiranje jajnih stanica: Liječnik ženi uzima dozrele stanice iz jajnika te se stanice stavljaju u hranjivu tekućinu
• Oplodnja: Muškarčevi spermiji ciljano se pripremaju i u epruveti se spajaju s jajnim stanicama. Dalje smiju sazrijevati do tri zdrave ''predjezgre'', dakle oplođene jajne stanice koje se još nisu podijelile
• Prijenos embrija: Nakon dva do tri dana iz predjezgri nastaju embriji s osam stanica. Umeću se u maternicu putem jedne cijevi - oko 48 sati nakon punktiranja

Može li se sperma donijeti od kuće?
Ako vam pođe za rukom da za 30 minuta spermu donesete u kliniku u prokuhanoj staklenoj ili plastičnoj posudi koju je moguće zatvoriti, može. Test spermija treba se nositi uz tijelo da bi zadržao tjelesnu temperaturu - tako spermiji ostaju pokretljivi.

Je li ova terapija neugodna za ženu?
Prije je žena morala svakodnevno ići liječniku kako bi joj on od šestoga dana ciklusa ubrizgavao hormone. U međuvremenu su se pojavile jednokratne injekcije s unaprijed određenom dozom aktivnih supstanci koje si žena može sama dati. Homoni potiču jajnike da stvaraju više od jedne jajne stanice. Otprilike trećina žena osjeća se napuhnuto u fazi stimulacije. Mnoge se znoje brže i intenzivnije. Ali posve je rijedak slučaj da se mora prekinuti s hormonskom stimulacijom zato što je žena ne podnosi. Prilikom uzimanja jajnih stanica mnogi liječnici savjetuju uzimanje sredstava za spavanje, lokalnu anesteziju ili potpunu narkozu (oko deset do 15 minuta) zato što se tada proces odvija s mnogo manje komplikacija.

Koliki su izgledi da umjetna oplodnja uspije?
Prilično su veliki, uspoređuju li se s onima prilikom normalnog spolnog odnosa. Tijekom seksa bez zaštite mogućnost za trudnoću iznozi 15 do 20 posto po ciklusu. Umjetna oplodnja povećava mogućnost za deset posto. Razlog tome jest precizan izbor pravog trenutka: jajna stanica i spermij spajaju se u najpovoljnijem trenutku. Doduše, majčina je dob od iznimne važnosti: dok 30-godišnjakinja ima još 34 posto šanse za uspješnu umjetnu oplodnju, taj postotak u slučaju 45-godišnjakinje iznosi tek 12 posto.

Zašto se nakon umjetne oplodnje često rađa natprosječno mnogo blizanaca?
Da bi se šanse za uspjehom umjetne oplodnje povećale, u maternicu se smiju vratiti najviše tri embrija - i oni se svi dalje mogu razvijati prirodnim putem. Ženama mlađima od 38 godina liječnici danas u pravilu vraćaju najviše dvije jajne stanice. Stoga gotovo svaki drugi par blizanaca dolazi na svijet kao posljedica liječenja neplodnosti. Logično je da su ti blizanci dvojajčani.

Što je biopsija polarnog tijela?
Postupak tijekom kojeg se prije umetanja oplođenih jajnih stanica u maternicu dio majčinih kromosoma testira na moguće genetske anomalije. Ne testiraju se svi, već se testira samo pet do šest kromosoma koji su odgovorni primjerice za trisomiju 21 (Downov sindrom) i druge nepravilne razdiobe kromosoma. Nedostatak ovog postupka: može se testirati tek pet do šest kromosoma, a čovjek ih ima 23! I pod mikroskopom je samo ženin nasljedni materijal, muškarčeve anomalije na genima ne uzimaju se u obzir. Ni pogreške pri diobi stanica, koje često nastaju tek nakon spajanja jezgri, ne uzimaju se u obzir. Tomu treba dodati da se treba računati s troškovima između 800 i 3000 eura, ovisno o broju pregledanih jajnih stanica.

Postoji li dobna granica za umjetnu oplodnju?
Žene starije od 40 godina trebale bi imati realna očekivanja od terapije. Jer s umjetnom oplodnjom ili bez nje, što je žena starija, to su manje šanse da zatrudni. S godinama se smanjuje broj jajnih stanica, sve su češći ciklusi bez ovulacije. Uz to je i znatno povećana mogućnost da dođe do spontanog pobačaja.

Je li među parovima koji ne mogu imati djecu na prirodan način veća stopa rastave braka?
Jedno je sigurno: ne poduzimati ništa da žena zatrudni, umara. Razdvajaju li ova iskustva parove ili ih prije zbližavaju, stručnjaci ne mogu jednoznačno reći. Jedna studija u kojoj su ispitani parovi između 43 i 65 godina koji ne mogu imati djecu ipak je ohrabrujuća: ti su parovi bili jednako sretni i pristupačni kao slični parovi s djecom.