Upalne bolesti dišnih putova čest su problem među djecom, osobito u jesenskim i zimskim mjesecima kada su češće izložena suhom, zagrijanom zraku u zatvorenim prostorima. Međutim, postoje načini kako smanjiti učestalost ovih bolesti i očuvati zdravlje dječjeg dišnog sustava. Dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med., primarijus, iz Poliklinike SALVEA, naglašava važnost boravka na svježem zraku, tjelesne aktivnosti, te higijenskih navika kao ključne čimbenike u prevenciji upala. Uz cijepljenje protiv određenih uzročnika bolesti i pravilnu prehranu, moguće je značajno smanjiti rizik od infekcija dišnih puteva, čime se djeci osigurava snažniji imunitet i bolje zdravlje kroz cijelu godinu.
Kad se najčešće javljaju upalne bolesti dišnih putova?
Poznato je da su najzdravija djeca ona koja se po cijele dane igraju vani. U čemu je tajna njihova zdravlja?
Sluznica dišnih putova ima učinkovite mehanizme koji je štite od brojnih “napadača” (bakterije, virusi, gljivice…). Na površini sluznice se nalazi sluz koja sadrži sluznička protutijela koja trenutno uništavaju potencijalne napadače. Sama sluznica ima trepetljike koje svojim treperenjem uklanjaju sve što se na sluzi prikupi i taj sekret obično iskašljemo ili ispušemo kroz nos.
Bolesti dišnih putova najčešće su u jesenskim i zimskim periodima. Tada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak posuši sluznicu dišnih putova: sluz se zgusne, nema protutijela, trepetljike se slijepe – čišćenje sluznice prestaje i ona postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret (djeci curi nos kad je zima, suze oči) – time se pojačava učinak čišćenja. Djeca koja borave u prostorijama gdje odrasli puše višestruko češće obolijevaju od upala dišnih putova (npr. 3x češće obolijevaju od upala uha ili od bronhitisa). Jednako tako, život u područjima visokih razina onečićenja zraka višestruko povećava učestalost upala dišnih puteva. Rani polazak u kolektiv (s navršenih 12 mjeseci) je povezan s većom učestalosti upala dišnih puteva. U prosjeku nakon tri godine boravka u kolektivu dijete prestane biti često bolesno i učestalost je slična kao u djece koja ne pohađaju kolektiv.
Cijepljenje
Protiv određenog broja uzročnika se djeca mogu cijepiti. Primjerice protiv bakterije Streptokok pneumonbije (pneumokok), Hemophilus influenza ) HiB, hripavca i meningokoka, te virusa gripe i korone. Osim cjepiva protiv meningokoka, gripe i korone ostala su cjepiva u redovitom programu imunizacije.
Treba se kretati
što donosi sa sobom već opisane probleme suhog i toplog zraka, boravak u zatvorenom prostoru je povezan s manje kretanja. Kretanjem (trčanje, rad) se ubrzava disanje, strujanje zraka postaje višestruko brže, a time i čišćenje dišnih putova. Dok dijete mirno sjedi zrak se izmjenjuje tek u 1/3 pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak koji pogoduje razvoju bakterija. Osim navedenog, tjelesna aktivnost i neposredno stimulira stvaranje imunosti.
Čistoća
Neobično je važna spoznaja da se velika većina upala dišnih puteva širi rukama! Uobičajeno se smatra da je najopasnije ući u prostor u kojem boravi osoba s prehladom no nedvojbeno se pokazalo (pogotovu kada je riječ o predškolskim ustanovama) da se pranjem ruku (djece i njegovatelja), korištenjem papirnatih ručnika (ili svako dijete treba imati svoj ručnik) značajno smanjuje učestalost obolijevanja. Djeca obično rukama raznose sekret koji se na njima nakupi zbog kašljanja (stavljanje ruke na usta kod kašlja) ili brisanja nosa. Preporuča se podučiti djecu da kišu i kašlju u rukav, time će šake ostati čiste. U periodima prehlada treba učestalo prati igračke i površine na kojima se djeca igraju.
Dodatci prehrani
Ukoliko se dijete hrani uravnoteženom, raznovrsnom prehranom, nije za očekivati da u njega postoji manjak vitamina i minerala. U takve djece nema dokazane koristi od korištenja multivitaminskih sirupa sa ili bez dodataka minerala. Ako postoji slabokrvnost nju treba liječiti jer je dijete podložnije infekcijama a i nedostatne količine željeza priječe optimalni razvoj mozga. Određeni preparati beta-glukana mogu imati povoljnog utjecaja na smanjenje učestalosti infekcija dišnih puteva dok se preparati ehinaceje koriste samo u periodu prehlade – ne primjenjuju se za prevenciju.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija.
Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti. Uzimajući ove preporuke k srcu, roditelji i skrbnici mogu aktivno podržati dječji imunološki sustav, čime djeca mogu zdravije i sretnije uživati u djetinjstvu, čak i tijekom hladnijih mjeseci.