Nos je prva linija obrane dišnog puta jer filtrira, vlaži i zagrijava udahnut zrak, a kroz njega prođe dnevno oko 10 tisuća kubičnih metara zraka. Sluznica nosa sastoji se se od trepetaljki i sluzi u kojoj se nalaze antitijela koja napadaju viruse i zaustavljaju ih. Riječ je o sustavu koji čuva ljudsko tijelo od raznih infekcija. Curenje nosa je način na koji se tijelo bori protiv virusa i bakterija koje napadaju organizam jer sa sluzi izlaze i bakterije i virusi.
Kako funkcionira dječji imunosni sustav i zašto je kod djece učestalija pojava 'šmrkavog' nosa?
Dijete u prvih 10 do 12 godina života 'upoznaje' svoj prirodni okoliš i mikroorganizme u njemu te u tom procesu razvija svoj imunološki sustav, a osobito onaj segment imunološkog sustava koji čuva sluznice.
Ponekad obrambeni mehanizmi sluznica popuste pa se razvija infekcija koju treba liječiti, ali najčešće je riječ o vrlo blagim simptomima, a sluznica se uspijeva obraniti i zadržati mikroorganizme na površini.
Nos je prva linija obrane dišnog puta jer filtrira, vlaži i zagrijava udahnut zrak, a kroz njega prođe dnevno oko 10 tisuća kubičnih metara zraka. Sluznica nosa sastoji se se od trepetaljki i sluzi u kojoj se nalaze antitijela koja napadaju viruse i zaustavljaju ih. Riječ je o sustavu koji čuva ljudsko tijelo od raznih infekcija. Curenje nosa je način na koji se tijelo bori protiv virusa i bakterija koje napadaju organizam.
Kako se prenose infekcije dišnih putova?
Znanstvena su istraživanja pokazala da se bakterijske i virusne upale dišnih puteva u čak u 75 posto slučajeva prenose rukama, a najmanji postotak infekcija prenosi se pljuvačkom kod kihanja. Takve infekcijske bolesti najlakše se šire kada dijete kiše i kašlje u ruku, dira sve oko sebe i tako prenosi infekciju. Manje se bakterija i virusa prenosi kihanjem i kašljanjem u maramice, a najučinkovitije se pokazalo kašljanje u lakat, što u SAD-u odgajatelji i učitelji čak i podučavaju djecu.
Na infekcije dišnih putova djeca su posebno osjetljiva u dobi od 6 i 12 mjeseci. Djeca u dobi od 6 mjeseci gube imunitet koji su naslijedila od majke, a još nemaju vlastita antitijela, a sa 12 mjeseci najčešće većina djece ulazi u kolektive pa je iznimno osjetljiva na velik broj raznih virusa i bakterija s kojima se njihov organizam još nije susreo. U toj dobi većina ih oboli od 3 do 8 puta godišnje, a 10 do 15 posto mališana obolijeva i više od 12 puta godišnje.
Većina infekcija, čijji je simptom dugo curenje nosa i kašalj, kod malene djece prođe bez upotrebe antibiotika, a evo savjeta kako da pomognete svome djetetu da mu brže prođe 'šmrkavi nosić' bez jačih simptoma.
Kako pomoći 'punom' nosiću?
Dakle, ako dijete nema povišenu temperaturu niti druge značajne simptome koji bi ukazivali na upalu sinusa ili srednjeg uha, pokušajte primijeniti sljedeće savjete.
1. Redovito vlaženje i čišćenje nosa!
Površina nosa je otprilike kao površina dlana, a kada se tome pridodaju i šupljine i sinusi, površina se postaje dvaput veća pa za čišćenje nije dovoljno samo neoliko kapi fiziološke otopine već je nos potrebno ispirati s puno više fiziološke ili slane otopine. Sluznica se može vlažiti i fiziološkom otopinom (0,9) ili još bolje 2,3 otopinom morske vode s kojom se nos može ispirati i novorođenčadi.
2. Vlaženje zraka i boravak na svježem zraku
Ako je dijete izloženo predugim boravcima u zatvorenom i grijanom prostoru, uslijed suhoga zraka sluz se posuši i trepetaljke se slijepe pa više ne mogu obavljati svoju zadaću, a prirodni mehanizam obrane ne funkcionira. Stoga, sluznicu treba održavati vlažnom pa ako dijete nema temperaturu, nego je samo riječ o nosiću koji curi, bilo bi idealno da češće boravi na svježem, hladnome zraku uz umjerenu tjelesnu aktivnost. Naime, brzo strujanje zraka aktivira sluz, djeca se iskašljaju i očiste, dok u zatvorenom, toplom prostoru dijete diše s malim kapacitetom pluća pa se kod spavanja sve slijeva u bronhije i pojavljuje se kašalj.
3. Povećajte unos tekućine
Više tekućine hidrira tijelo, ali i razređuje sekret koji dijete potom može lakše iskašljati.
4. Kod spavanja, povisiti uzglavlje
Dijete bi trebalo spavati s glavom u povišenom položaju jer može doći do upale uha ili laringitisa. Iz nosa prolaze cjevčice u srednje uho (Eustahijev kanal) koje se može upaliti ako nema dotoka svježeg zraka. Noću, ako djeca spavaju u ravnom položaju, sluz se spušta i začepi nos te dolazi do prekida strujanja zraka u srednjem uhu. Nakon što se potroši zrak u uhu, bubnjići se zatežu i pojavljuje se bol.
Također, zbog spavanja u ravnom položaju i slijevanja sluzi dolazi do kašlja, a potom zbog napora pri kašljanju i do promuklosti.
Ako dijete (uz respiratorne simptome) ima tijekom 2-3 dana i povišenu temperaturu, bolove u uhu ili glavobolju, posjetite liječnika. Prije odluci o antibiotskoj terapiji, poželjno je uzeti bris za mikrobiološku obradu kako bi se potvrdila djelotvornost propisane terapije.