KRUH U PREHRANI DJECE: Kada ga uvesti i koliko bi kruha dnevno trebalo jesti?

Kruh je važan u prehrani djece zbog žitarica koje sadrži, ali i zbog činjenice da vaše mališane potiče na žvakanje čime jačaju vilicu i desni. No kada ga ponuditi bebi, koju vrstu i koliko kruha? Odgovor na ta pitanja doznajte u nastavku

Shutterstock kruh u prehranu djece možete uvesti već sa 6 navršenih mjeseci

Kruh je zdrav u svakodnevnoj prehrani zbog žitarica od kojih je napravljen. Žitarice sadrže celulozu, vrlo korisno vlakno koje olakšava rad crijeva jer sprečava začepljenje i održava crijevnu floru. Ovo svojstvo celuloze osobito je važno za djecu u prvim godinama života jer probavni sustav upoznaje sve više hrane i mora se nositi sa sve više zahtjeva. No, postoji još jedna prednost kruha. Ako dijete jede kruh, razvit će naviku dobrog žvakanja što će pripomoći učvršćivanju desni i naviknuti sluznicu usne šupljine na kruću hranu.

KADA UVESTI KRUH U PREHRANU?

Ukoliko kod bebe niste primijetili alergiju na određene vrste žitarica, donosno gluten, kruh joj možete ponuditi već s navršenih 6 ili 7 mjeseci. Pritom je važno voditi računa da kruh ne sadrži sol. 

Shutterstock  Ako kruh ponudite djetetu mlađem od godinu i pol važno je voditi računa o tome da ne sadrži sol

KAKAV KRUH PONUDITI BEBI?

Iako je kruh od cjelovitog zrna zdraviji i bogatiji hranjivim sastojcima od bijelog kruha za početak je djetetu ipak bolje ponuditi bijeli, odnosno kruh izrađen od rafiniranog brašna. Razlog tome leži u činjenici da velike količine vlakana u integralnom kruhu nisu prikladne za male bebe. 

U pekarnicama se danas mogu naći razne vrste kruha, od onog koji je pripremljen na tradicionalan način (lički, kalnički, raženi) do onog koji je obogaćen sjemenkama (primjerice suncokretovim ili bučinim). Te vrste kruha vrlo su ukusne i bogatije su hranjivim tvarima nego običan bijeli kruh. Ipak, budite pažljiviji pri kupnji kruha jer se mnogo pekarskih proizvoda danas deklarira kao raženi ili cjeloviti kruh, a to u stvarnosti nisu. Takvi proizvodi često sadrže samo sjemenke, a osnova im je bijelo brašno koje je obojeno aditivima ne bi li izgledalo tamno ili cjelovito. Dobar kriterij kako ćete prepoznati cjelovit odnosno raženi kruh je bogatstvo i punina okusa koji podsjeća na kolač, zatim zrnatost te lagana kiselost. Takav kruh će vas i prije zasititi. Svaki kruh koji ima lagan okus poput bijelog kruha, previše je spužvast, ispunjen zrakom i lagan, makar bio crn i posut sjemenkama vjerojatno nije cjelovit ni raženi ili te sastojke sadrži u vrlo malom postotku. Danas i za to postoji alternativa. Mnoge obitelji imaju pekače kruha koji omogućuju laku i relativno brzu pripremu kruha. U vaš domaći kruh možete stavljati razne vrste brašna, sjemenki i suhog voća te na taj način točno znati što nudite djetetu i obitelji.

Shutterstock  Kriška kruha s maslacem ili salatom odličan je doručak za djecu od druge godine života

KOLIKO KRUHA DNEVNO DATI DJETETU?

U dobi do godine i pol djetetu je dovoljno da dnevno pojede 40 - 60 g bijelog kruha, iako je bolje da mu katkad ponudite komadić raženog ili crnog kruha.

Od druge godine života djetetu možete davati kruh od krupno mljevenog brašna primjerice kukuruzni kruh ili kruh s mekinjama. Kriška kruha s maslacem bit će odličan doručak, a osušene kockice crnog kruha upotrijebite, primjerice, u juhi umjesto rezanaca.

U trećoj godini dijete već može pojesti do 100 g crnog ili bijelog kruha dnevno. To se odnosi i na domaći kruh i pecivo.

Ne pretjerujte s pecivima i kruhom!

Dozirajte peciva i kruh između obroka jer se dijete može lako udebljati. Ako je gladno, bolje je ponuditi mu jabuku ili drugo, ne odveć slatko, voće. Voće će privremeno stvoriti osjećaj sitosti, a nema puno kalorija.