Ovom modernom kirurškom tehnikom može se izvesti većina operacija u ginekologiji. Uspjeh je isti kao u operacija izvedenih na klasičan način, kroz rez na trbuhu, odnosno laparotomijom. Pacijentice iznimno dobro prihvaćaju ovaj način kirurškog liječenja zbog mnogobrojnih prednosti u odnosu prema klasičnoj kirurgiji na otvorenom trbuhu: manje bolan i brži oporavak, manje ožiljaka na koži, brže ustajanje iz kreveta, manji utrošak lijekova, brži povratak svakodnevnim aktivnostima. Moguć je odlazak iz bolnice već dan nakon operacije.

Laparoskopska je kirurgija u proteklih nekoliko godina doživjela bitne tehničke promjene i tehnološka poboljšanja koja omogućuju njezinu primjenu u svim područjima ginekološke kirurgije. Iako je već prije nekoliko desetljeća bilo dobro poznato značenje dijagnostičke laparoskopije kao metode za pouzdanu i sigurnu dijagnozu različitih bolesti i stanja u ginekologiji, tek je razvoj videoendoskopije krajem 80-ih godina prošloga stoljeća omogućio njezinu široku primjenu, ne samo kao dijagnostičke nego i terapijske metode u svim granama medicine (ginekologija, kirurgija, urologija).

Kako izgleda laparoskopska operacija?

Zahvati se izvode u općoj anesteziji. Nakon pranja i dezinfekcije vanjskog spolovila, rodnice i operacijskog polja kroz vrat maternice uvodi se tzv. uterus manipulator kojim se tijekom samog zahvata maternica dovodi u odgovarajući položaj u skladu s potrebama zahvata. Kroz rez u području pupka (tzv. umbilikalni rez) uvodi se tanka Veressova igla spojena na izvor plina CO2 kojim se puni trbušna šupljina da bi se dobio slobodan prostor potreban za izvođenje operacijskog zahvata. Slijedi uvođenje kamere kroz isti rez na pupku te vizualizacija trbušne šupljine koja se promatra pomoću ekrana postavljenog ispred operatera. Kroz jedan do tri reza iznad stidne kosti (tzv. suprapubični rezovi) uvode se različiti instrumenti potrebni za izvođenje operacijskog zahvata.

Obavezne prijeoperacijske pretrage za laparoskopiju su:

  • anamneza (razgovor s liječnikom kojim se od pacijentice dobivaju nužne informacije)
  • detaljan klinički pregled
  • ginekološki pregled i PAPA razmaz
  • laboratorijska obrada
  • krvna grupa, Rh-faktor
  • cervikalni brisevi i moguće liječenje upala spolnog sustava
  • informirani pristanak pacijentice.

Različite ginekološke operacije danas se izvode laparoskopski. Najčešće su:

Dijagnostička laparoskopija – važna metoda procjene stanja reprodukcijskih organa žene. Često se primjenjuje u sklopu obrade neplodnosti. Procjenjuje se stanje jajovoda, otkrivaju razne anomalije spolnog sustava, otkriva uzrok različitih bolnih stanja u maloj zdjelici, dijagnosticira izvanmaternična trudnoća, upalna bolest u zdjelici, endometrioza i ostale bolesti i stanja u maloj zdjelici.

Sterilizacija – najjednostavnija laparoskopska operacija i jedna od tehnika kontracepcije.

Ciste jajnika. Laparoskopska operacija cističnih tumora jajnika za koje se u prijeoperacijskoj obradi utvrdilo da su benigni danas je standardni postupak liječenja.

Izvanmaternična trudnoća. Laparoskopski se dijagnosticira i liječi izvanmaternična trudnoća koja je najčešće smještena u jajovodu.

Laparoskopska kirurgija na jajovodima – liječenje upalnih procesa na jajovodima i korekcija oštećenja jajovoda u neplodnih pacijentica.

Laparoskopska miomektomija. Miomi su dobroćudni tumori mišićja maternice i najčešći tumori genitalnog trakta žene. Često se operiraju laparoskopski.

Laparoskopsko liječenje endometrioze. Endometrioza je benigna, ali progresivna bolest koju karakterizira postojanje sluznice maternice izvan materišta. Ovisno o stupnju uznapredovalosti bolest je moguće liječiti medikamentozno ili kirurški. Endometriotične ciste jajnika posebno su pogodne za laparoskopski postupak.

Zloćudne ginekološke bolesti. Laparoskopija je već dugi niz godina standardna tehnika nadzora pacijentica liječenih od raka jajnika.

Trajanje zahvata

Ono varira od nekoliko minuta pa do nekoliko sati i ovisi o tipu zahvata i indikaciji. Moguće komplikacije povezane su s kirurškom tehnikom, ali i s iskustvom kirurga. Pokazalo se da je za iskusne laparoskopske kirurge rizik od komplikacija niži od onog kod klasične kirurgije, te iznosi od 3/1000 do 5/1000 operacija. Anesteziološke komplikacije povezane su s povišenim tlakom u trbušnoj šupljini. Na samom početku zahvata Veressova igla i prvi instrumenti uvode se naslijepo u trbušnu šupljinu i to je kritični trenutak u svakoj laparoskopskoj operaciji zbog moguće ozljede crijeva ili velikih krvnih žila. Zbog iznimno male učestalosti komplikacija, koje uostalom prate svaki zahvat u medicinskoj praksi, opravdanost i prihvatljivost laparoskopije kao tehnike kirurškog liječenja bolesnica iznimno je visoka. Duljina hospitalizacije ovisi o tipu zahvata i kreće se od jednog do tjedan dana. Od spolnih odnosa potrebno se suzdržati u skladu s preporukama liječnika.

Tekst: Dr. med. Mislav Herman, spec. ginekologije i opstetricije

Foto: Thinkstock