Sve ljetne opasnosti za djecu, od najčešćih do onih kojih se ne biste sjetili

Ljeto je doba praznika i odmora, bezbrižnosti, igre i zabave, a dobro poznate opasnosti su vrućine, sunčanica i toplotni udar, opekline na suncu, ubodi i ugrizi insekata na kopnu i u moru, ali i skrivenih opasnosti kojih se vjerojatno uopće niste sjetili, a na koje trebate obratiti pozornost.

Opekline su posljedica nedovoljne zaštite od sunca i predugog izlaganja sunčevim zrakama kada su one najjače. Djetetu ćete pomoći tako da ga okupate u mlakoj vodi, a opekline prekrijete hladnim oblozima. Da smanjite osjećaj pečenja i boli, a ponekad i povišenu tjelesnu temperaturu, najbolje je dati lijek na bazi paracetamola. Na tržištu je i niz gelova koji kožu hlade i donose olakšanje malom djetetu.

2. Sunčanica

Sunčanica je najčešće posljedica duge igre na plaži bez odgovarajuće zaštite ili predugog izlaganja dojenčeta suncu bez kapice. Dolazi do edema mozga pa će veće dijete patiti od glavobolje dok će manje dijete biti izrazito uznemireno uz visoku temperaturu, povraćanje i dehidraciju.

Prva pomoć je smještaj djeteta u zamračenu, klimatiziranu prostoriju, stavljanje hladnih obloga na glavu, davanje sredstva za uklanjanje temperature i glavobolje (paracetamol, ibuprofen). Važno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu (hladni čaj, voda), a ako se djetetovo stanje ubrzo ne stabilizira treba ga što prije odvesti liječniku.

3. Toplinski udar

Dojenčad i mala djeca posebno su sklona ovom poremećaju u okolnostima kada su izložena visokoj temperaturi i vlazi uz neprikladnu odjeću (sintetičku). Toplinski udar najčešće pogađa djecu u automobilu za vrućih dana kada je hlađenje neadekvatno. Znaci toplinskog udara su bljedoća, hladna koža te ubrzano disanje i bilo. Dijete je potpuno iscrpljeno i malaksalo.

Stanje je vrlo ozbiljno i može dovesti do gubitka svijesti. Prva pomoć zahtijeva hlađenje djeteta (hladni napitci, kupanje, umatanje u hladnu plahtu), a potom posjet liječniku.

4. Ubodi insekata

Na mjestu uboda obično dolazi do reakcije toksične prirode, a u osjetljivih osoba javljaju se alergijske reakcije. Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Na mjestu uboda pčele ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa uzrokujući lokalne ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje što prije ukloniti pčelin žalac. Ose i stršljeni ne ostavljaju žalac. Ovi insekti su agresivni i napadaju čak i kada nisu uznemireni. Otrovi tih insekata sadrže kemijski aktivnije tvari, pa su alergijske reakcije teže. Posljedica je otežano disanje, a u najtežem obliku dolazi do gubitka svijesti.

5. Ozljede

Boravak u prirodi, sloboda kretanja te brojne sportske aktivnosti imaju za posljedicu i različite ozljede. Obično je riječ o ogrebotinama na koži te ubodnim i reznim ranama. Kada se dogode, prva pomoć uključuje dezinfekciju rane (3% peroksid ili gotove antiseptičke otopine poput Octanisepta), a daljnji postupak ovisi o izgledu rane; duboke ubodne rane (čavao i sl.) kao i veće rezne rane treba zbrinuti liječnik, dok površne nakon dezinfekcije treba samo prekriti sterilnom gazom (kompresom) ili ostaviti otvorene da se suše na zraku. Ne treba ih posipavati ni mazati.

Ako rana otekne ili rubno pocrveni svakako konzultirajte liječnika. Na tupe ozljede (nagnječenja) najbolje je odmah staviti hladan oblog ili led jer će se tako smanjiti razvoj hematoma. Prilikom uboda morskog ježinca bodlje se često lome i ulaze duboko u stopalo. Bodlje je najbolje izvaditi sterilnom iglom, a mjesto uboda dezinficirati. Ako je zahvaćena površina velika, prepustite obradu stručnom osoblju.

6. Ljetne viroze

Najčešće ih uzrokuju virusi iz skupine enterovirusa (Coxsackie, ECHO), a glavni su izvor infekcije izlučevine bolesnika. Bolest se prvenstveno prenosi prljavim rukama, a očituje se u vidu različitih kliničkih slika: od virusne infekcije grla – herpangine, preko simptoma povraćanja i proljeva, pa sve do seroznog meningitisa. Najčešće prevladavaju simptomi probavnog trakta uz gubitak tekućine pa ju je najvažnije nadoknaditi.

Postupak se zove rehidracija i provodi se oralnom rehidracijskom otopinom (ORS). Važno je da otopina bude sobne temperature ili hladna, da se daje pomalo žličicom posebno ako dijete povraća. Danas se više ne preporučuju nikakve posebne dijete, jedino što se izbacuje iz prehrane su voćni sokovi te svježe voće i povrće. Djeca koja su na prsima nastavljaju dojenje, samo češće, a ona koja su na dojenačkom mlijeku imaju veći broj obroka, ali manjeg volumena. Dodatak rižinih pahuljica ili rižine sluzi može povoljno djelovati na konzistenciju stolice. Ovisno o razvijenoj kliničkoj slici koja uključuje visoku temperaturu i daljnje povraćanje, klonulost i oskudnije mokrenje (suha pelena) treba se javiti liječniku.

8 skrivenih opasnosta kojih se niste sjetili

1. Prekrivači preko kolica

Roditelji koji prekrivaju kolica tijekom šetnje, čine to u dobroj namjeri, ali prekrivači zadržavaju topline unutar kolica i povećavaju rizik od toplinskog udara. Jedna švedska studija je dokazala da se unutar pokrivenih kolica temperature povećava za 6 stupnjeva Celzijevih u pola sata.

2. Crijevo za zalijevanje vrta

Crijevo za zalijevanje vrta je zabavna ljetna igračka, ali držite djecu podalje barem dok vi prvi ne ispustite vodu koja je stajala u crijevu. Naime, za vrućih dana ustajala voda u crijevu može doseći temperaturu od  48 stupnjeva Celzijevih, što je dovoljno da u dodiru s kožom izazove opekline 2. ili 3. stupnja. No kada pustite vodu i ona ustajala isteče, crijevo je spremno za špricanje vodom i gacanje po lokvicama.

3. Četke za čišćenje roštilja

Metalne dlake na četkama za roštilj često znaju ispasti i zadržati se na rešetki za roštilj. Procjenjuje se da je 1700 Amerikanaca, između 2002. i 2014. završilo na hitnom kirurškom zahvatu jer im se tijekom obroka pripremljenog na roštilju zabila metalna dlaka zaostala na rešetki. Stoga, umjesto žičane četke za roštilj, isprobajte drveni strugač ili četku s prirodnim čekinjama – jer sve što ispadne s ovih alata, izgorjet će kad upalite roštilj i neće završiti u obroki vaše obitelji.

4. Vrući tobogani

Bili od metala ili plastike, tobogani, ali i ostali igraći rekviziti na igralištu uslijed vrućih dana mogu biti prilično zagrijani. Prije negoli se dijete spušta niz tobogan, provjerite rukom temperaturu površine od vrha do dna staze za spuštanje.

5. Opasnost od gušenja hranom

Kada smo ljeti na otvorenome, opušteni smo, što nije loše, ali ipak treba obratiti pozornost na uživanje u ljetnim poslasticama, pogotovo kad je riječ o malenoj djeci. Hranu za izlet izrežite na manje komadiće i budite prisutni dok djeca jedu kako biste mogli na vrijeme reagirati, a manjoj djeci ne dopuštajte da stavljaju led u usta kako bi se rashladila.

6. Vrući beton, pijesak i ostale podloge

Zdravo je biti bosonog, a djeca zasigurno uživaju okolo trčkarati bez sandala. No za vrućih ljetnih mjeseci beton, metal, a I pijesak zagriju se na visoku temperaturu pa postoji opasnost od opeklina na stopalima. Stoga, malenoj djeci obujte sandalice, a bosonogo trčanje je dopušteno na travnatim površinama, koje se ne zagrijavaju na tako visoke temperature.

7. Zamka kape i šešira

Uzica na šeširu ili kapi korisna je kako bi zadržala pokrivalo na lavi vašeg klinca tijekom sunčanoga dana, ali kada krene trčkarati okolo i igrati se, može biti vrlo opasna jer dijete može njome negdje zapeti i ozlijediti se. Dakle, radije odaberite kape i šešire bez uzica.

8. Sladoled na štapiću i lizalice

Nema sumnje, sladoledi i lizalice ukusni su i prava ljetna poslastica, ali budite oprezni kad ih dajete klincima. Neka uživaju dok sjede, ali nikako dok se kreću u igri. Ako slučajno padnu, postoji mogućnost raznih ozljeda, od gušenja do ozljeda usta, ždrijela, zuba… Nutricionistica otkriva kad djeca smiju početi jesti sladoled: Podijelila i svoj recept za zdravi sladoled