Svačiji život prožet je izazovima i kriznim situacijama i nemoguće ih je izbjeći. Pritom, sigurno se lako možete sjetiti barem jedne osobe koja je samouvjerena prilikom suočavanja s problemima, koja uživa u rješavanju zahtjevnih situacija i uvijek vidi nešto dobro u svim poteškoćama, ali i osobe koja se osjeća bespomoćno, vjeruje da ništa ne može napraviti da popravi situaciju i pod velikim je stresom. Prva osoba će iz krize najčešće izaći netaknuta i spremnija za nošenje s novim izazovima, dok će drugu pojava poteškoća pokolebati i učini još nesigurnijom, što joj otežava nošenje s novim krizama. Povežemo li to s pričom o tri praščića, prva osoba je izgradila kuću od cigle, a druga od slame ili drveta. Kao što je razlika navedenih materijala u fizičkoj čvrstini, koja utječe na njihovu mogućnost da podnesu različite pritiske, tako i razlika te dvije osobe leži u njihovoj psihološkoj čvrstini, koja ima istu funkciju kod ljudi.

Još je 1970-ih Suzanne Kobasa opisala pojam psihološke čvrstine – karakteristike ljudi koja, što je više razvijena, doprinosi većoj otpornosti osobe u kriznim situacijama, umanjuje negativne posljedice stresa na fizičko i mentalno zdravlje te je povezana s ostvarivanjem boljih rezultata. Tri su faktora koja čine psihološku čvrstinu:

  1. Predanost – svjesnost vlastite vrijednosti i ciljeva te njihovo korištenje kao kompasa pri donošenju važnih odluka.

  2. Svijest o vlastitoj mogućnosti utjecaja – uspješno razlikovanje onoga na što osoba može, a na što ne može utjecati, te poduzimanje aktivnosti kojima može ostvariti utjecaj, umjesto fokusiranja na sve što je izvan njene kontrole.

  3. Doživljaj situacije kao prilike i izazova – percepcija zahtjevnih situacija kao mogućnosti za razvoj, a ne prijetnje.

Drugim riječima, svijest o tome zašto osoba radi to što radi, doživljaj neočekivanih situacija na pozitivan, a ne ugrožavajući način, i vjera da se sa svakom od njih može izboriti, daju joj energiju i motivaciju za uspješno nošenje s krizom. 

Kako graditi vlastitu kuću od cigli?


Dobra vijest je da psihološka čvrstina nije nešto što imate ili nemate, s čime se rodite ili ne, nego ju možete izgraditi kako biste se uspješno nosili sa svim poteškoćama, pa tako i ovom COVID-19 krizom koja je pogodila cijeli svijet. Suočeni s kriznom situacijom, postavite si sljedeća pitanja:

Kako ovu situaciju mogu učiniti svrhovitom za sebe i svoju okolinu? Što u njoj želim postići i zašto?

Svrha ove COVID-19 krize može biti da naučimo cijeniti odnose s drugima i vrijeme koje provodimo zajedno. Zato želimo češće i kvalitetnije komunicirati sa svojim bližnjima, kako bismo im pokazali koliko nam znače. Ili je prilika da svoje poslovanje dugoročno postavimo na još čvršće noge, razvijajući nove modele rada.

Takav osjećaj svrhe daje nam energiju da ustrajemo, jer prepoznajemo da su (n)ove okolnosti prilika da izađemo iz svoje zone udobnosti i uložimo energiju u nešto što dosad nije bilo potrebno ili smo zanemarili.

Što sve mogu napraviti, a da je pod mojim utjecajem, što će me dovesti bliže mojem cilju?

Možda se ne mogu vidjeti uživo sa svojim bližnjima, ali mogu održavati redoviti kontakt digitalnim putem (telefonski, putem online aplikacija i slično). Možda kao organizacija nemamo vremena temeljito se pripremiti za lansiranje novih proizvoda i usluga, ali zato učimo brzo reagirati, prilagođavati se i kvalitetnije raditi kao tim, čime postajemo agilniji, što je jedan od ključnih faktora uspjeha u suvremenom poslovanju.

Rad na okolnostima koje su pod našim utjecajem i prihvaćanje onih koje ne možemo promijeniti, daju nam mir i snagu potrebnu za suočavanje s izazovima.

Iako je izazovna – što je u ovoj situaciji dobro? Što iz nje mogu dobiti za sebe?

Na primjer, imam više vremena za sebe – za opuštanje, čitanje knjiga, učenje i usavršavanje – ili pak za druge – za pružanje pomoći, davanje pune pažnje i produbljivanje odnosa. Ili, ovo je prilika za nas kao tim da razvijemo nove vještine, dodatno se povežemo i stvorimo još snažniju koheziju.

Fokus na pozitivne aspekte izazovne situacije, umjesto na negativne, osvještava nas da „nije sve tako sivo“ i povećava našu motivaciju za suočavanje s njom.

Tekst: Nikolina Vukojević, magistra psihologije i konzultant u centru Ramiro, certificirani NLP Master Practitioner i NLP Coach
Fotografije: Profimedia