Ljeto nam se bliži i mnogi od nas razmišljaju o gubitku kilograma. Dijeta je bezbroj, ali treba voditi računa o odabiru one koje pomoći u dobivanju vitke linije, bez da našteti zdravlju. Prof. dr. sc. Vesna Srećković Dimitrijević, endokrinologinja u Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, za Lepa i srećna otkrila je najvažnije stvari o mršavljenje.
"Pa vidite, ako ćemo se pripremati za ljeto, to ne trebamo činiti u mjesecu lipnju i brzo skidati kilograme jer brzo skidanje kilograma nosi određene opasnosti", rekla je u emisiji Lekoviti razgovori.
Međutim, često čujemo da ljudi smršave i do 10 kilograma mjesečno.
"Općenito ne bi se trebalo gubiti više od 3 do 4 kilograma mjesečno, to je neki maksimum, a znate nekad se pohvale da su smršavjele i po 10 kilograma mjesečno. Ako bi se tako brzo gubila težina, došlo bi do gubitka ne samo masnog tkiva i masnih nagla, već bi se mišićno tkivo gubilo, što može biti vrlo opasno. Dakle, imamo do ljeta, čitava dva mjeseca, određenim režimom života, isplaniranim prema godinama, tjelesnoj težini, spol, uz korekciju, mi možemo svakako 6 do 8 kilograma izgubiti, a mislim da bi se to značajno pokazalo na figuri svake žene", istaknula je liječnica.
Zato se postavlja pitanje što se podrazumijeva pod zdravom prehranom.
"Zdrava prehrana podrazumijeva balansiranim unosom svih nutrijenata koji su neophodni za očuvanje tjelesnog zdravlje. To je posebno važno u osjetljivim životnim razdobljima, kao što su trudnoća, postporođajni oporavak, starost, ali i kod osoba sa specifičnim zdravstvenim stanjima - kao što su autoimune bolest, kronične tegobe ili karcinomi. U tim slučajevima pristup prehrani mora biti individualan i prilagođen konkretnim potrebama i dijagnozi pacijenata", rekla je liječnica i dodala:
"Kad govorimo o raspodjeli makronutrijenata, preporočuje se da ugljikohidrati čine 55 do 60% dnevnog unosa. Masnoće bi trebalo biti ispod 30%, ali osobno savjetujem još stroži prag - ispod 26%. Unos se treba bazirati na zdravim masnoća, prije svega jednostruko nezasićenim mastima koje nalazimo u sezamu, orasima i maslinovom ulju. Višestruko nezasićene masti, poput onih iz suncokretovog ili kukuruznog ulja, ne bi trebalo prelaziti 7%, dok zasićene masti životinjskog porijekla - kao što su one iz sira, jogura, piletine i puretine, ne bi trebale prelazi 8%. Sve ove namirnice mogu imati mjesto u prehrani, ali u jasno definiranim količinama", objasnila je.
Iako se danas sve više govori o proteinima, ali liječnica upozorava da treba biti obazriv na količinu proteina koju unosimo.
"Konačno, važno je istaknuti da ne treba pretjerivati ni s unosom proteina. Na osnovu višedesetljetnog iskustva u kreiranju jelovnika, preporučujemo da bjelančevine čine najviše 16 do 18% ukupnog dnevnog unosa. Pretjerani unos proteina može imati negativne posljedice, posebno na funkciju bubrega, i zato je važno održati balans u svakom segmentu prehrane", dodala je.
Primjer prehrane po receptu liječnice Vesne Srećković Dimitrijević
"Ono što vam govorim odnosi se na dnevni unos, dakle na ono što bi trebalo unijeti tijekom jednog dana. Na primjer, kod žena koje su na dijeti od 1500 kilokalorija dnevno, preporučena količina proteina mogla bi izgledati ovako: jedan komad bijelog mesa ili ribe od oko 100 grama. To nije malo, to je otprilike jedan zabatak ili jedna šnicla. Uz to idu i dodaci u vidu priloga, kao što su kuhana variva - grah, leća, mahune, grašak i naravno, salata", kaže liječnica, a onda se osvrće na salatu:
"Salata može biti sezonska - zelena, s rotkvicama, mladim lukom i češnjakom, s malo medvjeđeg luka, začinjena maslinovim uljem i limunom. Umjesto octa, savjetujem limun. Može biti i grčka salata - rajčica, paprika, crveni luk, masline. Sve to zajedno čini jedan komplentan i balansiran obrok", objasnila je.
Liječnica Vesna se osvrnula i na primjer doručka koji je zdrav, a može pomoći u mršavljenju.
"Za doručak također možete imati manju količinu mesa, recimo, 20 do 30 grama purećih ili pilećih prsa, ili jedan komad pečenog bijelog mesa. Također, dobar izbor su tuna ili sardine. Količina do 30 grama mesa, bilo da je riječ o piletini, puretini, teletini, jaretina - nutritivno je ekvivalentna 30 grama ribe, bilo riječne ili morske", istaknula je.
