Istraživanje otkriva: Boravak kod kuće s djecom je stresniji nego odlazak na posao - evo zašto

Ako ponekad osjećate da je teže ostati kod kuće djecom nego se zaposliti s punim radnim vremenom, niste jedini i možda ste i na tragu istine. 

Osim toga, studija je pratila percepciju poteškoća, nije izravno mjerila razine stresa niti ih uspoređivala među zaposlenim roditeljima i kućanicama. Druga istraživanja pokazuju da obje skupine doživljavaju značajne razine stresa, ali na različite načine. 

Motherly je pripremio studiju o stanju majčinstva, stvarnost bi mogla biti još teža nego što ta statistika sugerira. Podaci o kućanicama doživljavaju značajan stres, koji često proizlazi iz izolacije, nedostatka osobnog vremena i ograničenih sustava podrške. Dok zaposlene mame također prijavljuju visoku razinu stresa, često zbog preopterećnosti ulogom. 

Isto tako, istraživanja pokazuju da su izvori stresa različiti. Kućanice se suočavaju s jedinstvenim izazovom, kao što je manje strukturiranih odmora, veća društvena izolacija i veće kognitivno opterećenje kod kuće. U isto vrijeme, mnoge zaposlene mame ne osjećaju da se odmaraju jer se nose s pritiscima u karijeri i kućanskim obvezama. Što znači da mame nakon posla obavljaju drugu smjenu u kući. Neka istraživanja sugeriraju da, iako zaposleni roditelji mogu iskusiti strukturirano radno vrijeme i društvenu interakciju, oni također prijavljuju visoku razinu preopterećnosti ulogama i suočava s poslovnim i obiteljskim obvezama. 

Dakle, kućanice obavljaju fizički i emocionalno zahtjevan posao, a imaju malo pristupa pauzama, pomoći ili pohvali. U međuvremenu, neke zaposlene mame možda bi željele da imati mogućnost ostati kod kuće, ali se suočavaju s financijskim pritiscima koji to onemogućuju. Studije pokazuju da niti jedan put nije nužno "lakši" - naprotiv, oba dolaze s različitim kompromisima koji utječu na dobrobit majke. Bez obzira kojim putem majka krene, zaslužuje više podrške. 

Stvarnost stresa mama kućanica

Dok društvo često romantizira život kućanice, Motherlyno istraživanje daje složeniju sliku:

• Manje vremena za sebe: Majke diljem svijeta ističu da se bore s pronalaskom slobodnog vremena, a mnoge kućanice ističu da rade 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu. Dok neke mame uspijevaju napraviti kratke stanke tijekom dana, nepredvidljivost tijekom cjelodnevne skrbi često otežava pronalazak neometanog slobodnog vremena. Međutim, neke kućanice ističu osjećaj autonomije nad svojim rasporedom, što zaposleni roditelji možda neće uvijek osjetiti. 
• Više razine stresa: Cjelodjevna skrb dolazi s nemilosrdnim fizičkim i mentalnim opterećenjem, bez tempirane pauze ili društvene interakcije na radnom mjestu. Naime, studije pokazuju da zaposlene mame doživljavaju značajan stres zbog odgovornosti u privatnom i poslovnom životu, osobito u poslovima koji nude malo fleksibilnosti. 
• Pritisak društvenih mreža: Kultura natjecateljskog roditeljstva je pojačana kad je vaš svakodnevni posao odgajanje djece u svijetu punom savršenih trenutaka na Instagramu. 
• Nedostatak podrške: U Hrvatskoj kućanice nemaju financijsku ili strukturnu podršku njegovatelja s punim radnim vremenom. 

Mentalni pritisak cjelodnevne skrbi 

Kućanice ne upravljaju samo vlastitim rasporedima, oni cijelo vrijeme u svojim mislima nose logistiku cijelog kućanstva. To znači zapamtiti kad je beba posljednji put drijemala, planirati obroke, zakazivati preglede kod liječnika, kontrolirati ispade bijesa te osigurati da svačije emocionalne potrebe budu zadovoljene. Istraživanja o psihičkom opterećenju pokazuju da majke, bez obzira na radni status, većinu nevidljivih poslova preuzimaju kod kuće. 

Za razliku od tradicionalnih poslova, nema pauze, napredovanja i jasnog kraja radnog dana. Motherly studija o stanju majčinstva  pokazuje da ovo stalno kognitivno opterećenje može dovesti do povećanih stopa izgaranja, iscrpljenosti, pa čak i ogorčenosti. Slično tome, studije o zaposlenim roditeljima pokazuju da balansiranje između profesionalnih odgovornosti i vođenja kućanstva doprinosi kroničnom stresu i izgaranju.

Što mame kućanice zaslužuju?

Vrijeme je da se cjelodnevna skrb prestane tretirati kao nevidljivi, neplaćeni posao. Potpora svim mama, bez obzira na njihov radni status, trebala bi biti društveni prioritet. Evo što kućanice zapravo zaslužuju: 

• Financijsko priznanje: Roditeljstvo je posao, neke zemlje priznaju brigu od djeci kroz stipendije ili beneficije za njegovatelje. 
• Slobodno vrijeme bez osjećaja krivnje: Svaka kućanica zaslužuje odmor, vrijeme za brigu o sebi i vrijeme odvojeno od svoje djece. Posao s punim radnim vremenom dolazi s plaćenim godišnjim odmorom. Isto tako, politike na radnom mjestu koje podržavaju zaposlene roditelje, poput plaćenog dopusta i fleksibilnog rasporeda, na sličan način trebaju biti primjenjene i kod kućanica. 
• Više podrške od partnera i zajednica: Posao odgoja djeca ne bi trebao pasti samo na majke. Očevi, partneri i šira obitelj moraju se više uključiti i podijeliti teret. 
• Promjena u kulturnim očekivanjima: Kućanice ne trebaju raditi sve. Moramo normalizirati traženje pomoći, angažirati pomoć kad je to moguće i odbaciti mit o supermami. A zaposlene mame također zaslužuju podršku, bilo da se radi o fleksibilnosti radnog mjesta, subvencijama za brigu o djeci ili društvenom priznanju dvostrukih obveza koje obavljaju svaki dan. 

Bez obzira ostaje li mama kod kuće ili radi izvan kuće, jedno je jasno: mame imaju preveliki teret, s premalo priznanja i podrške. Vrijeme je za stvarne promjene, politike koje cijene brigu, strukture radnog mjesta koje podržavaju roditelje i kulturu koja prestaje očekivati ​​da mame rade sve. Jer bilo da su kod kuće ili u uredu, mame rade. I zaslužuju bolje.