Prema podacima Popisa 2021., udio neoženjenih muškaraca odnosno neudanih žena te udio razvedenih veći je u odnosu na te udjele u prethodnim popisima, piše Državni zavod za statistiku. U Republici Hrvatskoj u 2021. bio je ukupno 1,1 milijun obitelji, od čega obitelji s djecom čine 69,5%, a obitelji bez djece 30,5%.
Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji ''par s djecom'' u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8%, a 2021. pao je na 49,7%. Istodobno raste udio obitelji tipa ''par bez djece'' i ''majka s djecom'' odnosno ''otac s djecom''. U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5% čine obitelji s jednim djetetom, 35,1% obitelji je s dvoje djece, 9,8% obitelji je s troje djece, 1,9% obitelji s četvero djece te 0,7% obitelji s petero i više djece.
Prema statistikama očito je da broj razvoda braka raste. Razvod braka jedan je od najstresnijih događaja u životu, a partneri koji prolaze kroz rastavu te razvod često ne dobivaju podršku ni pomoć koja im je potrebna.
Sara Novak, po struci magistra pedagogije te psihoterapeutkinja realitetne terapije, bavi se upravo time. Nakon 7-godišnjeg rada u školi odlučila je dati otkaz i osamostaliti se kao psihoterapeutkinja pa tako danas radi individualno, s parovima i kao podrška ljudima koji se razvode u sklopu vlastitog obrta za psihoterapiju.
Budući da se bavite podrškom nakon razvoda, i sami ste razvedeni, u vrijeme kad ste bili u procesu razvoda, što vam je najviše trebalo, odnosno nedostajalo?
Podrška mi je bila najbitnija, sjećam se da sam guglala postoji li podrška za razvedene i nije postojala. Onda me zanimala i pravna procedura, no u središtu mi je bila podrška jer sam se osjećala usamljeno, osjećala sam sram, ja sam vjerovala da sam kriva, a paralelno sam okrivljavala i drugu stranu, naravno. Kroz grupe podrške koje sam vodila i trenutnu besplatnu podršku koju pružam dokazala sam upravo to: ljudima trebaju iskustva drugih ljudi, trebaju im savjeti, ljudi pišu i pričaju o svojim teškoćama pa drugi dijele svoje poglede i iskustva. Problem koji je ključan jest da svatko od nas vjeruje da mu je najteže (i naravno da je!), da ne zna što će u novonastaloj situaciji, da nema vještine ni sposobnosti pomoću kojih se može oporaviti itd.
Je li razvod i dalje tabu tema u našem društvu?
Vjerujem da je iako se sve više o njemu govori. Tabu jer jer se i dalje vjeruje da je bolje šutjeti i trpjeti nego otići iz razloga što se odlazak gleda kao razaranje obitelji. Poznajem djecu koja žele da se roditelji odvoje. Postoje roditelji koji su bolji za svoju djecu nakon što se razvedu. Ovime nikako ne zagovaram razvod, ali želim reći da ne zagovaram ostanak u lošem odnosu u kojem prvenstveno mi trpimo, a i iz čega onda i djeca mogu učiti da je poželjno ne zauzeti se za sebe, ne biti sretan, ne željeti biti dobro i slično. Tabu je i dalje sve dok mi i dalje vjerujemo društvu ili svojim roditeljima koji nam, na problem u braku, kažu: “Ma dobro, nije to ništa, pretrpi malo. Što će djeca ili susjeda reći?”.
Jedan od najčešćih razloga odgađanja razvoda su financije (npr. zajedničke nekretnine) i djeca. Je li i dalje tako?
Sve manje jer su žene sve samostalnije. A poznajem i klijentice koje nisu financijski toliko stabilne i doslovno odlaze s vrećicom u ruci jer im je draže biti s tom vrećicom nego da su maltretirane, omalovažavane, nesretne, varane… Svatko od nas spreman je naći bilo koji razlog za ostanak sve dok vjeruje da ne zaslužuje bolje, da je krivac za svoju djecu, da razara obitelj, da je razvod poraz i neuspjeh, da će mu se ljudi smijati i da mu je lakše birati tišinu ili rat u kući nego mir u vlastitoj samoći.
U procesu prije, tijekom i nakon razvoda dolazi i do problema u komunikaciji ne samo s partnerom već i djecom. Što je tada najvažnije?
Prvo bih istaknula ne uzimati tuđu bol srcu. Najprije od strane partnera jer sve dok se sukobljavamo s drugom stranom, paralelno ispaštaju i djeca. Dok druga strana okrivljuje, prijeti, ucjenjuje - to je sve njezina bol koju mi nismo dužni preuzeti na sebe. I čim se mi “nakačimo” na tuđe riječi, u problemu smo. Dobro je ostati što hladnije glave i sve što druga strana govori čuti kao potrebu, a ne našu krivnju ili dužnost. To ja s klijentima prorađujem u psihoterapiji, na primjer. Djeci je potrebno neprestano ponavljati kako to nema veze s njima, kako nisu kriva, da ih roditelji i dalje vole i da su uvijek tu za njih.
Ovo je ugrubo; razgovor s djecom ovisi o njihovoj dobi i situaciji u kojoj se nalazimo. No, temeljno je da svako dijete treba ljubav svojih roditelja koja se svakako ne treba mijenjati kada se razvodimo, dapače, može postati i kvalitetnija ako mi sami nemamo problem s prekidom odnosno razvodom.
Kako ste došli na ideju o programu podrške tijekom razvoda?
Na temelju cjelokupnog rada, znanja i osobnog iskustva odlučila sam stvoriti online program podrške tijekom razvoda koji je za sada, volim reći, kruna mojeg rada. Ranije sam vodila grupu podrške i trenutno nudim besplatnu Whatsapp grupu te šaljem newsletter. Online program se može se pronaći na ovoj poveznici, a svi detalji u mojem radu su na mojoj web stranici saranovak.com.
U njemu su video i audio lekcije, mindfulness vježbe, vježbe koje svatko za sebe odrađuje između online susreta koji se grupno odvijaju dvaput tjedno.
Znam kako je biti usamljen, ne jesti danima, plakati dok držim dijete u naručju, misliti da me nitko nikada više neće voljeti, znam kako je okrivljavati samu sebe, gubiti prijatelje, ali isto znam koliko sam plodova iz tog procesa oporavka uzela. Zato nudim ono što je meni i mojim klijentima bilo potrebno.
Od Sare koja rida na podu, ne jede, prestaje dojiti zbog stresa, Sare koja se povlači u boli, Sare koja ne vidi izlaz i misli da je za sve kriva i ne vrijedi te da ne zna voljeti do…. Sare koja glasno progovara o predrasudama, vodi žene kroz proces oporavka, živi život punim plućima, samosvjesna je i zadovoljna životom, Sare koja stvara iz vlastite boli.
O čemu se u programu radi i koje teme pokriva?
Bazira se na procesu oporavka i slici o sebi. Kreće od temelja: razumijevanja procesa razvoda i procesuiranja boli, prelazi preko samopoštovanja, srama, krivnje, samopouzdanja, razumijevanja vlastitog ponašanja i emocija pa dolazi do odnosa s djetetom, načina na koje s djetetom komuniciramo. Dolazi do odnosa s drugim roditeljem i na kraju - otvaranja za novu osobu i nove prilike.
Program se odvija na platformi Podia, nakon kupnje je dostupan 6 mjeseci, sadrži video i audio materijale, mindfulness vježbe te vježbe za proradu tema, a unutar njega polaznici imaju priliku iskoristiti 4 online grupna susreta na kojima imaju priliku postaviti pitanja, umrežiti se, spojiti i pitati što im nije jasno…
Stavila sam svo svoje znanje, čitanje stručne literature, iskustvo rada s klijentima i osobno iskustvo razvoda. Ovo je trenutno kruna mojeg rada i jedva vas čekam vidjeti unutra!
Smijete li opomenuti tuđe dijete? 4 stvari koje se morate zapitati prije nego ga pokušate disciplinirati
Dnevnik dvogodišnjakinje: Kad ovo pročitate, bit će vam jasno zašto imaju ispade bijesa cijeli dan
Roditeljska greška zbog koje djeca odrastaju u narcise, potvrdilo istraživanje
Kad bi svi vrtići bili ovakvi! Sade kaki, grade dom za kukce i kroz igru uče o okolišu
Popularna metoda uvođenja krute hrane: Znate li razlikovati bezopasno zagrcavanje od gušenja?