NE PROPUSTITE! Rujansko izdanje National Geographica je na kioscima!

Počinje nova školska godina, a s njom i nova sezona čitanja National Geographica i učenja iz njega! U rujanskom broju naslovna tema otkriva tajne koje skriva tlo. Šumsko tlo legendarnog Schwarzwalda vrvi mikroskopskim stvorenjima, kao i u tlima diljem svijeta, a taj je mikro svemir ključan za opstanak planeta. Naslovnicu rujanskog broja krasi novootkrivena vrsta dugoživaca, uvećana za 2400 puta, a pronađena u mahovini koja je rasla na trulom deblu u Schwarzwaldu...

U novom broju pročitajte i poučne reportaže o zaštiti prirode, okoliša i bioraznolikosti u Americi; o spašavanju arheološke povijesti Jemena razdiranog ratom; o visećem mostu drevnih Inka; o začudnoj plaži u Bangladešu; o bijelim medvjedima koji uživaju u ljetu; o Magellanovu putu oko svijeta...

NG_09-2022_1080x1080_IG+FB_DAR-Pretplata (1).jpg

Promo

Pretplatite se na National Geographic Hrvatska i novim pretplatnicima darovat ćemo Chipolo – pametni privjesak! Vrijednost dara je 249 kuna, a cijena godišnje pretplate, uz jedan broj gratis, iznosi 490 kuna. Uživajte u novom broju National Geographica Hrvatska, a u nastavku vam donosimo i riječ glavnog urednika Hrvoja Prćića iz rujanskog broja:

Mi smo ljudi silno prepotentni, nazivamo se gospodarima planeta, vladarima svime što nas okružuje, inteligentnim bićima koja otkrivaju tajne znanosti i golemog svemira. A onda nam svemirske oči, teleskopi Hubble i James Webb, pokažu koliko nam je manjkavo to znanje. No mnogo je veće naše bahato neznanje u domeni mikrosvijeta. U prošlom broju vidjeli smo iznimnu važnost parazita te koliko nismo svjesni njihove brojnosti i nužnosti za opstanak života na Zemlji dok ih nemilice istrebljujemo. U ovom broju, pak, na primjeru mikrosvijeta tla u legendarnom njemačkom Schwarzwaldu, Crnoj šumi, doznajemo o nevjerojatnoj bioraznolikosti života u šumskom tlu, o tome kako je taj život de facto poput velikog, jedinstvenog organizma međusobno povezan. Povezan je i sa šumama, životinjskim svijetom, atmosferom, poljoprivredom, globalnim zatopljenjem, a prije svega s opstankom naše uljudbe. A mi nemilice krčimo šume i uništavamo taj mikrosvemir, u šali bismo rekli – činimo samoubojstvo iz zasjede. Pisali smo nedavno i o oceanskom planktonu koji kopni u sve zagađenijem moru, o nestajanju kukaca nužnih za opstanak biljnog i životinjskog svijeta... Cijeli je taj mikrosvijet, uvelike nevidljiv golom oku, svijet bez kojeg nema našeg svijeta. Ako ga ne vidimo, mislimo da nije važan. I onda kažemo da smo pametni. O tome svi trebamo učiti i znati. Znao je Antun Branko Šimić zašto upozorava: „Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“