Pogledajte kako je bilo na konferenciji 'Kružno gospodarstvo'

Ideja za ovu

hvalevrijednu konferenciju došla je u sklopu projekta Održivi razvoj i Žuti

okvir, koji su prošle godine pokrenuli časopis National Geographic Hrvatska i

tvrtka Adria Media Zagreb. Cilj je bio potaknuti zanimanje ljudi za učenje i

sudjelovanje u održivom razvoju te aktivno primjenjivanje njegovih odredbi i smjernica,

kao i istaknuti iskorake koje u tom smjeru čine pojedinci, institucije i

Prvi panel Linearno vs. kružno gospodarstvo bio je uvod u kružno gospodarstvo, razgovaralo se o resursima, odredbama, osposobljenosti našega gospodarstva, troškovima, rokovima i senzibilizaciji našeg društva.

Na početku je sve

prisutne pozdravio Hrvoje Prćić, glavi urednik National Geographica Hrvatska, a

sudjelovali su dr. sc. Iva Tomić, glavna

ekonomistica HUP-a, Vesna Petrović, magistar zaštite okoliša, konzultant i

sudski vještak za gospodarenje otpadom, Folder d.o.o., mr. sc. Davor Percan,

voditelj odjela za bilateralnu i regionalnu suradnju u zaštiti okoliša iz

Europske komisije, i Tonćika Jarak, univ.

spec. oecoing., Sektor za održivo gospodarenje otpadom, Ministarstvo

gospodarstva i održivog razvoja. Moderatorica ovog panela bila je voditeljica

moramo prijeći na kružno gospodarstvo inače nećemo imati budućnost, no postoji

određena bojazan da će to prouzročiti dodatne troškove poduzećima, dovesti do

smanjenja zaposlenosti u određenim sektorima, možda čak i do negativnog

utjecaja na gospodarski rast. Sveobuhvatna studija Europske komisije Utjecaj politike kružnoga gospodarstva na

gospodarstvo na razini EU dovesti do povećanja BDP za 0,5 posto, dok bi se

Za Hrvatsku se predviđa

pozitivan učinak na BDP, a jedna je od rijetkih zemalja koja bi trebala

osjetiti blagi pad zaposlenosti zbog strukture gospodarstva, npr. proizvodnje

nemetalnih proizvoda – rudarstva, ali i u građevinskom sektoru zbog povećanja

produktivnosti u tom sektoru, no studija nije uvažila energetsku obnovu

„Zeleni plan ima ključnu

ulogu za ostvarenje ambicioznog cilja pretvaranja Europe u klimatski neutralni

kontinent do 2050. godine. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, nacrt prijedloga

zakona o gospodarenju otpadom trenutačno je na javnoj raspravi, a prenosi

direktive iz područja gospodarenja otpadom, 

takozvani waste package, no te izmjene direktiva su iz 2018. godine.

Hrvatsko zakonodavstvo u području gospodarenja otpadom ima dobro uhodane protokole

kojima se prenose direktive Europske unije u nacionalno gospodarstvo, a nacrt

prijedloga zakona o gospodarenju otpadom je prvi korak prema transpoziciji s

linearnog na kružno gospodarstvo. Slažemo se da smo pred velikim izazovom i

zato ovim putem pozivamo vas, struku i svekoliku javnost da se priključite

izradi ovog akta sudjelovanjem u javnoj raspravi“, istaknula je Tonćika Jarak iz Sektora za održivo gospodarenje otpadom

Iz Bruxellesa se javio

Davor Percan, voditelj odjela za bilateralnu i regionalnu

suradnju u zaštiti okoliša iz Europske komisije, koji je rekao: „Europska komisija je svjesna da je riječ o

ambicioznom planu, ali nemamo izbora. Želimo li sačuvati naš planet za sljedeće

generacije, moramo nešto učiniti po pitanju klimatskih promjena. Mislim da smo

s Europskim planom sebi i zemljama članicama postavili ambiciozne ciljeve, no uz

njih smo odredili i mehanizme potpore kojima će EU podupirati one zemlje koje

imaju poteškoća u njihovu ostvarivanju. Međutim, ciljeve nećemo moći ostvariti

djelujemo li samo na području jednog sektora. Stoga je u sklopu Zelenog plana i

Akcijski plan o kružnom gospodarstvu, ali i Europska strategija biološke

raznolikosti, kao i plan prema nultoj stopi onečišćenja i strategija od polja

Drugi panel Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj bio je vrlo dinamičan i inspirativan, a sudjelovali su dipl. ing. kem. Mladen Ištuk, direktor odjela razvoja projekta biorafinerije, INA – Industrija nafte, d.d., Zlatko Canjuga, vlasnik, osnivač i generalni direktor tvrtke C pakiranje d.o.o., dipl. ing. stroj. Tomislav Palajsa, voditelj razvoja i tehnologije u DW Reusables d.o.o., i dipl. ing. kem. teh. SNJEŽANA KLJUN, inženjer za razvoj novih proizvoda, Mi Plast d.o.o. Rijeka. Tvrtke koje su sudjelovale u panelu već su odmakle u primjeni kružnoga gospodarstva, ekološke proizvodnje i no waste tehnologije, one su naš uzor i pioniri u cirkularnom ekološkom gospodarstvu.

Na trećem panelu Cirkularna ekonomija u kućanstvu sudjelovali su dr. sc. Alen Hadžić, rukovoditelj Službe zaštite okoliša i razvoja Podružnice Čistoća, Zagrebački holding, dipl. ing. građ. Natko Gaberc, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU projekte, komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove, Grad Sveta Nedelja Robert Vražić, magistar ekonomije, direktor Logistike u Vetropack Straži d.d., i dipl. ing. sig. Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

otpadom postalo je globalni civilizacijski problem koji, uz klimatske promjene,

predstavlja agendu svih politika na razini Europske unije. Porast od 6 posto

odvojenog prikupljanja otpada u 2019. u odnosu na 2018. godinu je znatan pomak,

no s obzirom na to da je ta stopa sada na 37 posto, pred nama je put koji zahtijeva

velik angažman na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini. Građani razumiju cijeli

postupak odvajanja otpada, ali nedostaju im spremnici u njihovim prostorima,

reciklažna dvorišta te upozoravaju na nepravilnu selekciju. Uređeni zakonodavni

okvir, potrebna infrastruktura i edukacija temelj su održivog razvoja. Zato smo

ponovno pokrenuli kampanju Nisam za

odvajanju otpada“, istaknula je Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša iz Fonda za zaštitu

Posljednji panel bio je posvećen klimi, energetici i zaključcima, a sudjelovali su Marija Šutina, EMBA, direktorica Udruge energetike HUP-a, izv. prof. dr. sc. Sanja Kalambura, prodekanica za znanost i kvalitetu, Veleučilište Velika Gorica, dipl. ing. d.i. Mario Klobučar, direktor Sektora za zelenu energiju i projekte sufinancirane sredstvima EU fondova i međunarodne projekte, Hrvatske šume d.o.o., i izv. prof. dr. sc. Ana Andabaka, Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

„HUP-Udruga energetike iznimno

je aktivna na europskoj, ali i nacionalnoj razini. Očekuje se puno razgovora

usuglašavanja i razmatranja različitih opcija kako najbolje pridonijeti

ostvarenju europskih zelenih ciljeva, a da cijena tranzicije ne bude previsoka te

da kupac koji u konačnici plaća cijenu energenta ga zaista može i platiti“, naglasila

Za kraj konferencije Hrvoje Prćić,

glavni urednik National Geographica Hrvatska, istaknuo je: „Nije nam bila želja riješiti probleme svijeta ni

Hrvatske, željeli smo samo naglasiti neke teme te naznačiti put kojim trebamo

ići, vidjeti gdje se u ovom trenutku nalazimo, što trebamo činiti, u kojim smo

segmentima jaki, a u kojima slabi. Naša konferencija nema kraj, ovo je samo

Zahvaljujemo svim

sudionicima konferencije i suorganizatoru Hrvatskoj udruzi poslodavaca,

kao i partnerima konferencije Europskoj

komisiji, Gradu Zagreb, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Fondu

Konferenciju u cijelosti možete pogledati na ngm-odrzivi-razvoj.adriamedia.hr

Tekst: Adria Media Zagreb
Foto: Robert Gašpert