Pitanje: Došlo je do teške nesreće slijetanjem s ceste u kojoj je ozljede zadobila maloljetna djevojka zadržana nakon toga u bolnici. Čitateljica je ogorčena načinom kako se postupak vodio (jer ne zna da se nešto uopće vodilo!) i blagom kaznom koju je dobila djevojka koja je kriva za nesreću. Njezina je kćer bila malodobna, a vozačica je imala 19 godina i vozačku dozvolu, ali očito nije imala iskustva. Njena navodna prijateljica, koja je kriva za nesreću, nije joj se nakon izlaska iz bolnice više javljala! malodobna djevojka nije pozvana na sud, nego su joj samo poslali obavijest koja ih je ogorčila. Naime, na kućnu je adresu stigao dopis da je vozačica, umjesto kazne, dobila rad u humanitarnoj organizaciji u trajanju od 80 sati, i to u roku od 5 mjeseci. Čitateljica se pita kako to moguće da uopće nije kažnjena?

Odgovor: U kaznenom postupku prema maloljetnom počinitelju kaznenog djela ili punoljetnom, koji još nije navršio dvadeset i jednu godinu života, primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku ako nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o sudovima za mladež (NN 84/11, 143/12, 148/13, 56/15, 126/19 na snazi od 01.01.2020. dalje ZSM).

 Dakle, ukoliko je vozačica u vrijeme postupka imala 19 godina smatra se da se radi o mlađem punoljetniku i primjenjuju se posebne odredbe u odnosu na starije počinitelje, pa se npr. primjenjuju odredbe prema kojima se maloljetniku ne može suditi u odsutnosti, kao i da se pri ispitivanju maloljetnika i poduzimanju drugih radnji kojima je maloljetnik prisutan, postupa obazrivo, tako da, s obzirom na psihičku razvijenost i osobna svojstva maloljetnika, vođenje kaznenog postupka ne šteti razvoju njegove ličnosti.

Također, primjenjuju se i odredbe o pozivanju preko roditelja, načinu dovođenja po policiji bez vezivanja, a sve to do navršene 21 godine života, te sud obaviještava socijalnu skrb o poduzimanju mjera za njegovu zaštitu.

Primjenom odredaba članka 71. st. 1 i 72. st. 1 točka d i g, Zakona o sudovima za mladež (dalje ZSM) nadležno Državno odvjetništvo je u tkz. prethodnom postupku mlađoj punoljetnoj osobi koja je izazvala prometnu nesreću naložilo obavezu da se uključi u rad humanitarnih organizacija, ili poslove ekološkog značaja u određenom trajanju, i to u određenom roku. Ujedno se kod prometnih nesreća temeljem istog članka točka g), može uvjetovati provjera znanja prometnih propisa radi čega se mladi vozač upućuje u nadležnu ustanovu za osposobljavanje vozača.

Takva odluka može biti donesena ako postoje uvjeti da državni odvjetnik primjeni čl. 71. st. 1 i uvjetuje odluku spremnošću maloljetnika da se uključi u rad humanitarne organizacije, u nekom vremenskom razdoblju koji treba odraditi.

Članak 71. Zakona o sudovima za mladež kaže:

(1) Za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do pet godina ili novčana kazna, državni odvjetnik može odlučiti da nema osnove za vođenje kaznenog postupka iako postoji osnovana sumnja da je maloljetnik počinio kazneno djelo, ako smatra da ne bi bilo svrhovito vođenje postupka prema maloljetniku s obzirom na narav kaznenog djela i okolnosti u kojima je djelo počinjeno, prijašnji život maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvrđivanja tih okolnosti, državni odvjetnik može zatražiti obavijest od roditelja, odnosno maloljetnikova skrbnika, drugih osoba i ustanova, a može zatražiti da te podatke prikupi stručni suradnik u državnom odvjetništvu; kad je to potrebno, može te osobe i maloljetnika pozvati u državno odvjetništvo radi neposrednog prikupljanja obavijesti.

(3) O odluci iz stavka 1. i 2. ovog članka obavijestit će državni odvjetnik, uz navođenje razloga, centar za socijalnu skrb i oštećenika s uputom da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici, a ako je policija podnijela prijavu, obavijestit će i to tijelo.

Članak 72. Stavak 1. i 3. ZSM propisuje što se sve može uvjetovati za donošenje takve odluke.

(1) Državni odvjetnik može odluku iz članka 71. stavka 1. ovog Zakona uvjetovati spremnošću maloljetnika:

a) da se ispriča oštećeniku (u smislu članka 10. stavka 2. točke 1.),

b) da prema vlastitim mogućnostima popravi štetu nanesenu kaznenim djelom (u granicama iz članka 10. stavka 2. točke 2.),

c) da se uključi u postupak posredovanja kroz izvansudsku nagodbu (u granicama iz članka 10. stavka 5. i 9.),

d) da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja (u okvirima iz članka 10. stavka 2. točke 8.),

e) da se uz suglasnost maloljetnikovog zakonskog zastupnika podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti (u smislu članka 10. stavka 2. točke 10.),

f) da se uključi u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade (u smislu članka 10. stavka 2. točke 11.),

g) da se radi provjere znanja prometnih propisa uputi u nadležnu ustanovu za osposobljavanje vozača (u smislu članka 10. stavka 2. točke 14.),

h) druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo i osobne i obiteljske prilike maloljetnika (u smislu članka 10. stavka 2. točke 16.).

(2) Nakon što, uz suradnju i nadzor centra za socijalnu skrb, maloljetnik ispuni obveze, državni odvjetnik donosi konačnu odluku o nepokretanju postupka prema maloljetniku.

(3) O odluci iz stavka 1. i 2. ovog članka obavijestit će državni odvjetnik, uz navođenje razloga, centar za socijalnu skrb i oštećenika s uputom da svoj imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici, a ako je prijavu podnijela policija, obavijestit će i to tijelo.

U konkretnom slučaju došlo je dakle do primjene gore navedenih odredbi i nadležni državni odvjetnik je donio odluku koja je dostavljena čitateljici.

Navedeno nije od utjecaja na postupak postavljanja imovinskopravnog zahtjeva koji se odnosi na naknadu štete. Naime, pravo na naknadu štete oštećena osoba ostvaruje sukladno Zakonu o obveznim odnosima prema kojem na osnovi odredbe čl. 19 ZOO-a, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravom osobnosti u smislu tog Zakona razumijevaju se prava na tjelesno i duševno zdravlje. Prema čl. 1095 ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu štetu.

Ozlijeđena djevojka ima pravo naknade štete za zadobivene ozljede, odnosno oštećenje zdravlja, a što predstavlja naknadu neimovinske štete dok su pretrpljeni fizički i duševni boli i strah mjerila za određivanje visine pravične novčane naknade koju može potraživati.

Način na koji je okončan kazneni postupku ne znači i nepostojanje odgovornosti osiguravajućeg društva kod kojeg je vozilo bilo osigurano u trenutku nesreće, s obzirom na to da je opseg građanskopravne odgovornosti puno širi od pojma kaznenopravne odgovornosti.

Tekst:Blaženka Musulin, https://www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

*Izjava o odricanju od odgovornosti Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.