Imam li pravo na produžetak porodiljnoga ako još dojim, a dijete ne želi bočicu?

Odgovor: Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17 i 37/20, dalje u tekstu ZRRP). Nakon istekla roditeljskog dopusta koji se računa u trajanju od 8 mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete) odnosno u trajanju od 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete), zaposleni ili samozaposleni roditelja imaju na raspolaganju tri mogućnost ako je djetetu zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega i to: pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do treće godine života djeteta radi pojačane njege djeteta, a u slučaju trećih smetnji u razvoju postoji pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine života, odnosno pravo na rad s polovicom punom radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do treće godine života djeteta ostvaruju samozaposleni ili zaposleni roditelji ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva HZZO-a zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.

Osim prava na rad s polovicom punog radnog vremena, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za cjelokupno vrijeme trajanja dopusta. Težim smetnjama u razvoju djeteta podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod oblačenja i svlačenja, obavljanja osnovnih životnih potreba, pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala, hranjenja putem sonde ili gastrosome itd. Pravo na dopust za njegu djeteta sa težim smetnjama se utvrđujem temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (ne manje od 2.328,30 kn).

Također, jedan zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju, može koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti korištenje tog prava i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,. Ovo pravo dio je redovitog roditeljskog dopusta koje se samo proširuje opisanim pravom u slučaj da je djetetu potrebna pojačana briga i njega. Za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena zaposleni roditelj ima pravo na naknadu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena.

Pravo na produljenje porodiljnog radi njege djeteta roditelj ostvaruje podnošenjem zahtjeva Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, (dalje u tekstu: Zavoda), na čijem području zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prebivalište ili odobreni stalni, odnosno privremeni boravak, a na temelju nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva nadležne ustrojbene jedinice Zavoda. Zavod o zahtjevu odlučuje rješenjem.

Obzirom na sve navedeno zaposleni roditelj može ostvariti produljenje dopusta radi njege dijete odnosno pravo na rad u polovici radnog vremena samo ako se radi o djetetu sa težim smetnjama u razvoju, a koje će smetnje u razvoju će utvrditi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosno i nadležno liječničkog povjerenstvo HZZO-a, odnosno izabrani doktor obiteljske medicine.