IMA LI VAŠE DIJETE PROBLEME S VIDOM? Ovih 15 simptoma ukazuju na slabovidnost

Slabovidnost je najčešći problem s vidom kod djece, no često se otkrije kasnije od pojave samih simptoma jer ih roditelji ne znaju prepoznati. Ako se dijagnosticira na vrijeme može se uspješno liječiti. Evo kada posumnjati na njega...

Shutterstock slabovidnost se kod djece može uspješno izliječiti ako ovih 15 simptoma bolesti uočite na vrijeme

Slabovidnost, ambliopija ili kako se često zna reći, “lijeno oko”, je poremećaj u razvoju vida kod kojeg oko ne postiže potpunu vidnu oštrinu ni uz najbolju korekciju - bilo naočalama, lećama ili laserskom korekcijom.

Ako se slabovidnost ne uoči i ne liječi na vrijeme, posljedice ostaju za cijeli život. Najosjetljiviji period za razvoj slabovidnosti je u najranijem djetinjstvu, u fazi dok se vidne funkcije najintenzivnije razvijaju. Često zahvaća samo jedno oko, u nekim slučajevima može doći do smanjene vidne oštrine na oba oka. Što se zapravo događa? Kaže se da okom gledamo, a mozgom vidimo. Uzroci slabljenja vida ili nepravilnog razvoja vida mogu biti različiti. No, bez obzira na uzrok, zajedničko im je da djetetov mozak kroz vid uzima informacije koje dolaze iz zdravog oka, dok informacije iz slabijeg oka zanemaruje što rezultira zaostajanjem u razvoju onog oka koje se ne upotrebljava.

Shutterstock  Najosjetljiviji period za razvoj slabovidnosti je u najranijem djetinjstvu

Što uzrokuje slabovidnost?

Strabizam (razrokost ili škiljenje) je najčešći uzročnik slabovidnosti. Budući da jedno ili oba oka nisu postavljena u položaj ravno naprijed i/ili postoji problem pokretljivosti oka, mozak ne može ujediniti dvije slike u jednu 3D pa mozak zanemaruje primanje informacija iz slabog oka i sve više informacija prima iz zdravoga oka.

Simptomi koji mogu upućivati na problem slabovidnosti kod malog djeteta:

- slikovnice drži preblizu očima

- prstom prati tekst pri čitanju

- ne prati pogledom predmete i igračke

- škilji, stišče oči, trlja ih, često trepće

- neobično naginje glavu pri čitanju

- zatvara ili prikriva oko fokusirajući predmet

- nakon prohodavanja se često sudara s predmetima

- učestalo mu suze oči

- pretjerano je osjetljivo na svjetlost

- ne vidi dobro kad ga odvedete u kazalište, kino ili kad mu pokazujete neki udaljeniji predmet

- želi gledati televiziju što bliže ekranu

- bez vidljiva razloga počne izbjegavati TV ili računalo

- žali se na glavobolju

- ima ritmičke trzaje očiju

- ima neusklađene pokrete očiju (strabizam)

Slabovidnost može biti uzrokovana refrakcijskim greškama oka (dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam). Mozak se oslanja na oko koje ima manju refrakcijsku grešku, potiskujući oko sa slabijom slikom uzrokujući amblijopiju na drugom oku zbog neuravnoteženosti. Ova vrsta ambliopije naziva se refrakcijska ambliopija.

Slabovidnost može biti uzrokovana i nečim što sprječava ulazak svjetlosti u djetetovo oko, poput urođene mrene ili katarakte kod koje je ulaz svjetlosti u pozadinu oka smanjen zbog zamućenja djetetove prirodne leće. Ako je mrena nastala na samo jednom oku, mozak ponovno uzima sliku iz zdravog oka i uzrokuje slabovidnost na oku gdje je nastala mrena.

Liječenje slabovidnosti


Svi poremećaji vida mogu se liječiti u dječjoj dobi, ako se dijagnosticiraju na vrijeme. Vidne funkcije razvijaju se do 8. godine života. Ako se pravovremeno otkloni uzrok slabovidnosti, šanse za pravilan razvoj vida i smanjenje ili potpuno liječenje slabovidnosti značajno se povećavaju.

Liječenje se provodi ovisno o uzroku slabovidnosti. Ako je uzrok mrena, operaciju uklanjanja mrene treba obaviti što prije. Ako je slabovidnost uzrokovana strabizmom, tada se ona može ispraviti operacijom strabizma kojom se oči postavljaju u normalan položaj i uspostavlja se normalna pokretljivost. I u ovom slučaju, kao i kod slabovidnosti uzrokovane dioptrijom i/ili astigmatizmom, važno je pridržavati se uputa liječnika o pokrivanju (okluziji) dominantnog oka flasterom. To vrijeme može varirati od jednog do šest sati dnevno.

Za razliku od uvriježenog mišljenja i nekad učestale prakse lijepljenja flastera na naočale, puno je učinkovitije nošenje flastera preko oka jer se time isključuje i korištenje perifernog vida. Roditelji se često žale da djeca odbijaju nositi flaster, ali dobrom edukacijom i motivacijom mogu se postići izvrsni rezultati. Razumljivo je da će otpor biti veći ukoliko je vid na oku koje “forsiramo” da gleda značajno slabiji od onog koje djetetov mozak više koristi. No s vremenom razlika postaje sve manja. Jedan od razloga kako privoliti dijete na suradnju tijekom okluzije je omogućiti rad na blizinu (igranje igrica, čitanje, crtanje) koji u ovim okolnostima pridonosi razvoju vida na “lijenom oku”.

Shutterstock  Umjesto lijepljenja flastera na naočale, puno je učinkovitije nošenje flastera preko oka

Kada bismo dijete trebali voditi na pregled vida?


Važno je znati da dijete nikada nije premalo za pregled kod oftalmologa. Specijalistički pregledi su prilagođeni dobi djeteta. Budući da se na vrijeme uočena slabovidnost može ispraviti u više od 90% slučajeva i to samo do 8. godine života, od prije nekoliko godina uvedeni su obavezni oftalmološki pregledi djece do 4. godine života. 

Tekst: doc. dr. sc. Ivana Mravičić, spec. oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabizma