Tridesetogodišnja Puljanka, Francesca Miličević, psihologinja i certificirana dadilja poželjela je današnjoj djeci i roditeljima ponuditi ono što smatra idealom brige o djeci dok su roditelji na poslu - vrtić na otvorenom. Stoga je krenula u proces pokretanja prvog šumskog vrtića u Hrvatskoj koji planira otvoriti ovog proljeća u šumi na pulskom Velom Vrhu gdje se sama igrala kao dijete. Iza projekta stoje njezina udruga Heartface te Obrt za čuvanje djece Šumska djeca. Evo što nam je o ovom zanimljivom projektu sama ispričala.

Francesca Miličević Prvi Šumski vrtić u Hrvatskoj

Za početak, kakav je to šumski vrtić? Po čemu se sve razlikuje od običnog vrtića?

U šumskom vrtiću djeca provode vrijeme vani cijeli dan, istražuju, igraju se i razvijaju svoje vještine. Potiče ih se da istražuju šumu, pronalaze zanimljive biljke i prirodne materijale, te tako uče o svojim mogućnostima i sposobnostima, ali i stječu znanja o svijetu oko sebe. Ovakav vrtić specifičan je i po tome što nema plastičnih i tvornički rađenih igračaka, nego se sav didaktički materijal pronalazi u šumi, a onda djeca uz asistenciju odgajatelja od toga izrađuju svoje igračke. Tako razvijaju maštu, motoriku, ali i mnoge druge vještine potrebne za život. Radimo po sistemu "manje je više". Što manje igračaka, to će djeca više upregnuti vlastite resurse da bi stvorila zabavu. Što manje ograničavanja djece u kretanju, to će djeca prije naučiti vlastita ograničenja. Što se manje mi uplićemo u proces učenja, to će oni biti motiviraniji iznutra da nešto nauče. Oni su rođeni istraživači, znanstvenici i stvaraoci, važno je samo da ne ugasimo tu iskru koja već postoji u njima.

Otkuda vam ideja za takav vrtić?

Ideja za pokretanjem šumskog vrtića došla je kada sam postala majka. Počela sam razmišljati o tome kakvo djetinjstvo želim svome djetetu i ostala sam razočarana opcijama koje su nam bile dostupne. Shvatila sam da će veći dio svog djetinjstva provesti u zatvorenom prostoru, uskraćen za mnoga prekrasna iskustva koja može doživjeti samo u prirodi. Zamislila sam vrtić u kojem bi djeca provodila cijeli dan na zraku, igrajući se i osmišljavajući igre od prirodnih materijala, stječući vještine bitne za život, te da na taj način upoznaju sebe i svijet oko sebe. Željela sam stvoriti sigurnu okolinu bez predrasuda, bez uspoređivanja i bez natjecanja u kojoj će djeca moći biti autentična bez straha da se ne uklapaju u očekivanja odraslih i sve me to motiviralo da krenem u realizaciju ovog jedinstvenog projekta.

Boravak djece će se odvijati na otvorenom. Mogu li djeca cijelo vrijeme biti vani, gdje će spavati ili biti kad recimo pada kiša, puše olujni vjetar... Odvija li se vrtić tijekom cijele godine?

Kod nas je to nešto novo i neobično, dok primjerice u Njemačkoj i Švicarskoj ima više od 1000 šumskih vrtića. Roditelji ih ujutro ostave, a potom djeca i učitelji idu u šetnju po šumi, bez obzira na vremenske prilike. Čak i spavaju vani, zaštićeni mrežama protiv komaraca i insekata. Djeca u tim vrtićima koriste i noževe i vatru te ih se tako priprema na budući život. Sjetimo se da je u tim zemljama klima puno oštrija od naše, no to je jedan sasvim drugačiji mentalitet od našega. Mi za ekstremne slučajeve imamo našu malu šumsku kućicu gdje ćemo se moći skloniti u slučaju nevremena, a u njoj će djeca moći i spavati. Isto tako, obzirom na zakonske norme morali smo osposobiti i veći prostor na rubu šume koji zadovoljava sve standarde kao i bilo koji vrtić, tako da se svaki roditelj može opustiti znajući da smo pripremljeni za sva 4 godišnja doba.

Prvi Šumski vrtić u Hrvatskoj
, Image: 2750634, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, PixPO
Kod nas već postoje vrtići koji prakticiraju dulje boravke na zraku i odlaske u šumu, ali djeca ne spavaju na otvorenom. Je li program Šumskog vrtića definiran zakonski?

Program šumske pedagogije nije verificiran od ministarstva, pa budući da ne postoji u zakonu gotovo da možemo reći da onda i ne postoji. To naravno nije istina jer postoje zemlje kod kojih je zakonska situacija ista, a opet takvi vrtići egzistiraju jer rade kroz programe udruga i raznih drugih organizacija. Kod nas ima vrtića za koje malo ljudi zna, a koji se trude, unapređuju svoj rad i godinama već provode određene dijelove šumske pedagogije što je svakako za pozdraviti. No, po mom saznanju ne postoji vrtić koji nudi cjelodnevni boravak na otvorenom zajedno s odmorom i spavanjem na otvorenom.

Kad počinjete s radom?

Planiramo započeti s radom na proljeće. Točan datum ovisi o mnogim faktorima, uglavnom birokratske prirode, tako da za sada nije definiran, ali putem naše Facebook stranice "Šumska djeca" na vrijeme ćemo obavijestiti sve zainteresirane o početku upisa.

Koliki broj djece očekujete? Ima li interesa za takav oblik dnevne brige o djeci dok su roditelji na poslu?

Maksimalan broj djece koji ćemo moći primiti za cjelodnevni boravak je 12, s obzirom na to da se radi o obrtu za čuvanje djece. No, naš tim iz udruge Heartface sada osmišljava i program "Igraonica u šumi", koji će biti fleksibilan i neobavezan. Djeca će u sklopu tog programa moći provesti u šumi nekoliko sati u jutarnjim i popodnevnim terminima, kada roditeljima to odgovara. Oba ova programa udovoljavaju različitim potrebama obitelji i zbog toga postoji veliki interes. U razgovoru s roditeljima došli smo na ideju šumske igraonice, shvativši kako često roditelji nemaju kome povjeriti djecu na čuvanje kada popodne imaju obaveza.

Ovisno o broju djece trebat ćete i adekvatan broj teta. Koliko teta planirate zaposliti i hoćete li raditi po određenom programu?

Još jedno važno obilježje Šumske djece je rad u malim grupama. Jedna teta će moći skrbiti o maksimalno šestero djece kako bi mogle pratiti individualan razvoj svakog djeteta, a opet, važno je i da djeca provode vrijeme u grupi vršnjaka. Dvije tete će biti zaposlene na puno radno vrijeme, dok će za program "Igraonica u šumi"  biti zaposlene jedna do dvije tete na pola radnog vremena, zavisno o potrebi i interesu roditelja i djece za takav sadržaj. Često me pitaju što će djeca u šumi raditi cijeli dan. Odgovor je: što god žele! Djeca najbolje uče kada slijede svoju pažnju i svoje interese. Trče, penju se, kopaju, nose štapove, prave pite od blata, plešu, smišljaju igre, pjevaju, viču, istražuju okoliš. Za njih, ako im dozvolimo tu slobodu, štap može predstavljati konja, šišarka može biti lopta, a lišće topla postelja. Naš posao je da pratimo njihove interese i u skladu s time stvaramo dodatne mogućnosti i produbljujemo njihovo znanje o određenoj temi.

Možete li ukratko istaknuti prednosti šumskog vrtića u odnosu na ostale vrtiće?

Iako to nije uvijek bilo tako, sada živimo u kulturi "zatvorenog prostora" , počeli smo se bojati prirode i umanjujemo vrijednost igre u prirodi kao najboljeg načina za učenje kod male djece. Smatram da tu nanosimo djeci veliku štetu koja bi mogla imati dugoročne negativne posljedice i za našu planetu i za društvo u cjelini. Zbog toga je dobro što se u  zadnje vrijeme radi sve više znanstvenih istraživanja u kojima se potvrđuju prednosti vrtića na otvorenome u odnosu da vrtiće "zatvorenog tipa". Dobrobiti su zdravija tijela, jači imunološki sustav, bolja autoregulacija kod emocionalnih stanja, pokazuju bolje kritičko razmišljanje. Osim toga, djeca koja provode vrijeme u prirodi i na zraku su opuštenija, smirenija i općenito suradljivija. Mislim da su to dovoljno dobri razlozi da roditelji požele svoje dijete upisati u šumski vrtić.

Razgovarala: Ivona Šatrak

Foto: Profimedia