Posljedice kockanja i klađenja kod srednjoškolaca

Adolescencija je o razvojno razdoblje povećanog rizika za uključivanje u različita rizična ponašanja pa tako i samog kockanja. Kockanje je danas za mnoge mlade čest i društveno prihvatljiv oblik zabave. Većini adolescenata kockanje je zanimljiva i bezopasna aktivnost, ali za dio njih ipak može postati ovisnost s ozbiljnim posljedicama.

Rezultati istraživanja pokazali su kako je 72.9% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo/kladilo se. Najzastupljeniji oblik kockanja kod mladih je sportsko klađenje i lutrijske igre. Posebno je zabrinjavajuća statistika koja pokazuje da čak 12.9% srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem.

Različiti su razlozi zbog kojih mladi počinju kockati, a to su:

društveni utjecaj i vršnjački pritisak
financijski motivi
psihološki čimbenici (stres, dosada, želja za uzbuđenjem)
velika dostupnost (online igre na sreću)

Posljedice problematičnog kockanja

Problematično kockanje može izazvati niz negativnih posljedica, uključujući:

psihičke posljedice – problematično kockanje može dovesti do simptoma anksioznosti, depresivnosti i osjećaja bespomoćnosti,
financijske posljedice – mladi koji problematično kockaju često zapadaju u dugove koje teško mogu vratiti, a posljedično to uzrokuje dodatni stres i narušavanje obiteljskih i prijateljskih odnosa,
teškoće u akademskom planu – problematično kockanje može utjecati na koncentraciju i motivaciju za učenje jer mlada osoba stalno razmišlja o igrama na sreću, što može dovesti do loših akademskih rezultata, a nekada i do napuštanja školovanja,
socijalna izolacija – mladi se često povlače iz različitih društvenih aktivnosti kako bi provodili vrijeme u kockarnicama ili na online platformama igara na sreću

Posljedice kockanja i klađenja kod srednjoškolaca

Shutterstock

Kako pomoći djetetu?

Kako bi se sustavno radilo na ovom problemu ključne komponente su prevencija i tretman i to u različitim okruženjima mladih od obiteljskog, obrazovnog i zdravstvenog sustava. Neki od načina prevencije i tretmana problematičnog kockanja su:

edukacija - preventivni programi u školama mogu pomoći mladima da prepoznaju rizike i posljedice povezane s kockanjem.
podrška obitelji i vršnjaka - obitelj i prijatelji igraju važnu ulogu u prepoznavanju ranih znakova problematičnog ponašanja i pružanju podrške mladoj osobi koja je u riziku.
savjetovanje i psihoterapija - pomaže u suočavanja s izazovima i smanjuje potrebu za kockanjem.

Kockanje među mladima ozbiljan je društveni problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup prevenciji i podršci. Samo kroz zajednički rad i edukaciju mladima možemo pomoći da izbjegnu destruktivne posljedice problematičnog kockanja te da razviju zdrave i odgovorne navike.

Ako imate dodatnih pitanja o ovoj temi možete se javiti Hrabrom telefonu na savjet@hrabritelefon.hr ili na besplatnu telefonsku liniju za mame i tate na broj 0800 0800 ili liniju za djecu 11 6111 koja je otvorena svakim radnim danom od 9 do 20.

Literatura:

Jerković, M. i Kljaić Bukvić, B. (2021). Adolescenti i igre na sreću. Paediatria Croatica, 65 (2), 83-89. https://doi.org/10.13112/PC.2021.13
Mandić, S., Lamešić, L. i Ricijaš, N. (2020). KOCKANJE MLADIH IZ PERSPEKTIVE STRUČNIH SURADNIKA U SREDNJIM ŠKOLAMA. Školski vjesnik, 69 (2), 349-371. https://doi.org/10.38003/sv.69.2.12
Ricijaš, N., Dodig Hundrić, D., Huić, A. i Kranželić, V. (2016). Kockanje mladih u Hrvatskoj - učestalost igranja i zastupljenost problematičnog kockanja. Kriminologija & socijalna integracija, 24 (2), 24-47. https://doi.org/10.31299/ksi.24.2.2