Roditelji najčešće dijete nakon škole pitaju: "Kako je bilo u školi?" pa su često razočarani kad ne dobivaju nikakav konkretan odgovor od djeteta osim "dobro".
Dobro promišljena pitanja prije će vas dovesti do smislenog, otvorenog i iskrenog razgovora. Glavna stvar je zapamtiti da ne postavljate previše pitanja odjednom, jer bi tako vaša znatiželja mogla izgledati kao ispitivanje.
Oduprite se porivu da kažete djetetu što da radi ili ga odmah kritizirati ako kaže nešto što vam se ne sviđa. Dijete mora griješiti i shvatiti da će kod kuće dobiti podršku, a ne kritiku. Važno je da djeca znaju da se greške ne trebaju sramiti.
Želite li saznati kako je dijete, trebate mu postaviti nekoliko dobro promišljenih pitanja.
"Što ti je danas bilo najbolje?"
Ovo pitanje prebacuje fokus sa svakodnevnih briga na pozitivne trenutke. Zamolite svoje dijete da ispriča nešto zanimljivo što se danas dogodilo. To će pomoći privući pozornost na činjenicu da čak iu svakodnevnim stvarima uvijek postoji nešto dobro.
"Što te danas iznenadilo?"
Iznenađenja mogu biti različita — od neočekivanih otkrića u učionici do novih igara na odmoru. Ovo pitanje potiče dijete da podijeli zanimljive događaje dana koji su možda prošli nezapaženo.
"Tko je danas bio jako dobar?"
Ovo pitanje pomaže u razvoju društvenih vještina i naglašava važnost međusobne podrške. Neka dijete priča o nekome čiji su ga se postupci dojmili ili usrećili. To može biti razrednik koji je dobio dobru ocjenu ili prijatelj koji je učinio dobro djelo.
"Jesi li danas bio ponosan na sebe?"
Pustite dijete da podijeli trenutke kada se osećalo da je bilo na vrhu ili kada je uradilo nešto dobro i osjećalo se dobro zbog toga. Možda je to nešto malo, ali prepoznavanje vlastitih uspeha pomaže u jačanju samopouzdanja i potiče pozitivno ponašanje.
"Što je moglo da biti bolje danas?"
Ovo pitanje daje djetetu priliku da izrazi svoje frustracije ili poteškoće koje su ga zadesile, a to će vam pokazati u čemu je potrebno da podržite dijete. Ovo pitanje će pomoći u razvoju vještina planiranja i rješavanju složenih situacija.
"Što ste novo naučili danas?"
Raspitivanje o novim saznanjima podstiče akademsko interesiranje i pomaže djetetu da podijeli ono što ga je zaista impresioniralo ili što je zapamtilo. Ovo pitanje joj omogućava da priča o svojim hobijima i možda produbi interes za učenje.
"Što ste se igrali na odmoru?"
Odmor je važno vreme za društveni i fizički razvoj. Pitanja o igrama i aktivnostima pomoći će vam da naučite o prijateljstvima, timskom radu i društvenim vještinama vašeg djeteta. Shvatit ćete kako provodi svoje slobodno vreme.
"Što si dobro danas napravio?"
Ovo pitanje navodi dijete da razmisli o svojim dobrim djelima i utjecaju koje su imala na druge. Potiče empatiju i altruizam i pokazuje da cijenite ljubaznost, a ne samo akademska dostignuća.
"Što to novo bi volio probati?"
Ovo pitanje pomaže detetu da razmisli o novim mogućnostima i sopstvenim interesovanjima. To može biti nova grupa, aktivnost ili hobi.
"Što si danas pogriješio?"
Greške su dio procesa učenja. Ovo pitanje pomaže djetetu da shvati da su greške prilika za rast, a ne razlog za suze. Ovo pitanje i dijalog treba da pokažu djetetu da je neophodno biti odgovoran i učiti na vlastitim greškama.
Kako stvoriti okruženje za otvorenu komunikaciju s djetetom
Kako bi razgovor s djetetom bio učinkovit i otvoren, važno je stvoriti ugodne uvjete za komunikaciju. Pokažite iskren interes za ono što dijete govori. Održavajte kontakt očima, klimajte glavom i nasmijte se. Dijete mora shvatiti da ga pažljivo slušate i da vam je stalo.
Dajte svom djetetu priliku da se odmori nakon škole ili nastave. Možda je najbolje vrijeme za razgovor tijekom večere ili nakon što se odmori. Ne morate početi s pitanjima čim školarac prijeđe kućni prag.
Postavite nekoliko promišljenih pitanja umjesto hrpe monotonih. To će vam pomoći da izbjegnete osjećaj da ispitujete. Ako dijete ne želi nešto reći, nemojte ga forsirati, već samo nježno promijenite temu.
Podijelite svoje osjećaje i iskustva kako biste pokazali da je u redu razgovarati i o dobrim i o lošim stvarima. To će stvoriti atmosferu povjerenja.
Nemojte odmah davati savjete. Umjesto toga, pitajte što dijete planira učiniti kako bi riješilo problem. Pomaže mu da se osjeća odgovornim za svoje odluke.
Ponekad komunikacija tijekom zajedničke aktivnosti, poput crtanja ili igranja, može biti manje intenzivna. Dijete će se bolje otvoriti kada je zauzeto nečim drugim.