Američka glumica Zoe Saldana je osvojila Zlatni globus za najbolju žensku sporednu ulogu za ulogu Rite u glazbenom kriminalističkom trileru 'Emilia Pérez'. 46-godišnjakinja je na dodjeli održala strastveni govor, a progovorila je o životu s disleksijom i kako je to stanje igralo ulogu u tome zašto je bila nervozna zbog govora pred publikom.
'Znam da nemam puno vremena, a imam i disleksiju, tako da znam biti zaboravljiva kad sam jako tjeskobna - i puna sam adrenalina', rekla je dok se borila protiv suza.
Glumica je kasnije te večeri za ExtraTV rekla da je bila tjeskobna u danima prije ceremonije jer disleksija može uzrokovati da zaboravi na neke stvari kad joj prorade adrenalin i živci.
'Disleksija je jedna od nekoliko specifičnih smetnji u učenju, poteškoća koja je vezana uz čitanje i pisanje. Nije bolest i ne liječi se u doslovnom smislu te riječi. Pojavljuje se diljem svijeta, bez obzira na kulturu i jezik, zahvaćajući oko 10 posto populacije, pa i kod nadarene, kreativne i uspješne djece, tako da ona imaju specifične probleme pri čitanju, sricanju, pisanju, izgovaranju ili slušanju. Disleksija nije rezultat smanjene inteligencije, a nije ni problem ponašanja i motivacije', navodi mr. sc. Nataša Šunić Vargec, prof. logopedije.
Vidljivi simptomi disleksije i disgrafije
- teškoće pri čitanju - slovkanje, nepovezivanje riječi
- teškoće pri pisanju - izostavljanje slova u pisanju, zamjena slova ili slogova
- neuredan rukopis
- teškoće u pronalaženju primjerenog značenja riječi
- teškoće u razumijevanju teksta
- teškoće pri izražavanju misli u pisanom obliku
- poteškoće pri upotrebi zamjenica i priloških oznaka
- zabune u orijentaciji 'lijevo-desno' ili 'gore-dolje'
- neprecizno i pogrešno ponavljanje onog što čuje
- u matematici, vezane uz nizove brojeva ili redoslijed matematičkih operacija
- teškoće u orijentaciji 'jučer – danas - sutra' (što je bilo jučer, što je danas, a što će biti sutra), te pri orijentaciji na satu.
Mogući razlozi nastanka disleksije
Kao mogući uzroci disleksije navode se:
- nasljedni čimbenici
- traume
- cerebralna (moždana) disfunkcija
- nedovoljno razvijena dominacija moždane hemisfere (anomalije u lateralizaciji) – pri čemu se kao posljedica može javiti 'zrcalno pisanje'
- periferna organska i funkcionalna oštećenja
- slabija fizička konstitucija djeteta
- opće smetnje u razvoju govora
- smetnje u percepciji (auditivnoj-slušnoj, vizualnoj-optičkoj, kinestetskoj-pokretu)
- teškoće percepcije položaja u prostoru
- nesposobnost zadržavanja slike riječi u pamćenju
- nesposobnost koncentracije
- smetnje u motorici
- pedagoška zapuštenost djeteta – obično se javlja uz primarni uzrok.
'Na pojavu teškoća u čitanju i pisanju utječu razni organski, psihički i socijalni čimbenici, te usporeno sazrijevanje djeteta. Kod djeteta sa smetnjama u čitanju i pisanju usporen je razvoj sazrijevanja pojedinih funkcija, a to je posljedica općeg usporenja razvoja djeteta.
Dok je normalno razvijeno dijete sposobno ovladati procesom raščlanjivanja cjeline na sastavne dijelove (rečenice u riječi, riječi na glasove) za otprilike šest do sedam tjedana, a srednje razvijeno dijete za tri do četiri mjeseca, djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju potrebne su jedna do dvije godine', objasnila je Šunić Vargec.
'Kod djeteta s disleksijom možemo primijetiti jezičnu slabost, zbog koje će ono, kasnije imati problema sa sintaksom, semantikom i teško će moći ispričati neku priču. Također, u neke djece prisutni su problemi raščlanjivanja riječi na glasove/foneme i njihovo spajanje, vrlo važni za čitanje. Koliko je raščlanjivanje riječi na slogove i glasove (glasovna i slogovna analiza) važan čimbenik za stjecanje vještine pisanja, toliko je i spajanje glasova i slogova u riječi (glasovna i slogovna sinteza) izrazito važno za razvijanje vještine čitanja', dodala je Šunić Vargec.
Velik broj karakterističnih pogrešaka u čitanju i pisanju
'Smetnje u čitanju često su povezane s teškoćama u pisanju. Uz navedene, vrlo često javljaju se i smetnje u orijentaciji u prostoru, te u akustičkom i vizualnom zapažanju. Međutim, ne treba već pri najmanjim teškoćama u čitanju i pisanju sumnjati na disleksiju i disgrafiju (djeca koja malo teže shvaćaju ili kojima je lakše oštećen vid, sluh ili govor ne moraju imati i specifične teškoće u čitanju i pisanju)', istaknula je Šunić Vargec.
Pri procjeni ima li ili nema neko dijete poteškoće u čitanju i pisanju nisu važne samo vrste pogrešaka nego i veliki broj uvijek istih karakterističnih pogrešaka:
- nesposobnost povezivanja grafema s fonemom (glas – slovo)
- poteškoće povezivanja glasova i slogova u riječi
- strukturalne pogreške, tj. promjene nastale uslijed premještaja redoslijeda ili umetanja slova ili slogova u riječima (iz-zi, do-od, po-op, mi-im, Ivo-ovi, vino-novi, vrata-trava...)
- zamjenjivanje slova – grafički ili fonetski sličnih (d-b, b-p, m-n, n-u, a-e, d-t, b-p, g-k, z-s, v-f, l-r, beba-deda, bili-pili, nema-mena, moj-noj, drži-trži, brati-prati, grije-krije) i slogova (na-an, on-no, je-ej, mi-im, do-od)
- izostavljanje slova i slogova (prozor-pozor, krava-kava, davnina-davni...)
- dodavanje slova i slogova (oblak-obalak, noj-nojovi...)
- zamjene riječi – pogađanje pri čitanju (potpuno nepravilno pročitane riječi u kojima su dva ili više slova zamijenjena drugima, npr. mračni-mačka, dobar-obad)
- smisleno mijenjanje teksta pri čitanju priča – greške se javljaju kada dijete potpuno promjeni riječ, ali ona po smislu odgovara tekstu koji čita
- dodavanje i/ili izostavljanje dijela i/ili čitavih riječi (maramama, dosjetilili...)
- riječ koju dijete ne može pročitati bez pomoći
- teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (val-lav, 23-32...)
- teškoće u slijedu pravca čitanja (gore-dolje, lijevo-desno)
- vraćanje na već pročitani red, preskakanje redova, tj. izostavljanje jednog ili više redova.
'Bitno je naglasiti da vrlo inteligentna djeca uspijevaju u prvim razredima dosta često i dugo prikrivati svoje teškoće u čitanju i pisanju, tako da se prave teškoće javljaju tek kasnije, u petom ili šestom razredu i to posebno u pisanju (mnogo pravopisnih i gramatičkih pogrešaka)', istaknula je Šunić Vargec.
Naznake već u predškolskoj dobi
Logopedinja ističe da se već u predškolsko doba može predvidjeti bi li dijete moglo imati poteškoće u čitanju i pisanju, tj. pokazuje li sklonost dislektičnim i disgrafičnim poteškoćama, i to kroz ispitivanje glasovne i slogovne analize i sinteze. Nepercipiranjem inicijalnog i finalnog glasa u riječima, tj. ako dijete ne uspije razaznati glas od sloga i ne uspije spojiti određene glasove u riječ, moguće je predvidjeti poteškoće tipa disleksije i disgrafije vrlo rano, već u prvim razredima osnovne škole.
'Tada se javljaju greške u čitanju i pisanju tipa: omisija (ispuštanja) glasova, tj. slova, supstitucija, adicija (umetanja) i metateze (izvrtanja – karakteristično za čitanje napamet; tipično za brzo čitanje bez razumijevanja). Znači, u predškolskoj dobi mogu se predvidjeti moguće dislektične i disgrafične poteškoće, a potvrditi se mogu u prvim razredima osnovnoškolskog obrazovanja', istaknula je Šunić Vargec.
Savjeti roditeljima
- nemojte dijete proglasiti lijenim ako izbjegava čitanje i pisanje
- nemojte zahtijevati da čita 'naglas'
- nemojte ga uspoređivati s drugom djecom u razredu
- nemojte stalno prigovarati da mu je rukopis neuredan
- ohrabrite ga da smije raditi i polako ako mu je to lakše
- otvoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne idu za rukom
- pohvalite ga za sve što učini dobro
- surađujte s djetetovim učiteljima i objasnite im s kojim i kakvim se teškoćama dijete susreće
- nemojte razvijati osjećaj krivnje ni kod sebe niti kod samog djeteta, jer se tako uništava djetetovo samopouzdanje i smanjuje se mogućnost napretka
- potičite ga u drugim aktivnostima u kojima je kreativan i maštovit
- javite se logopedu radi točnog dijagnosticiranja i potrebnog uključivanja djeteta u tretman s vježbama čitanja i pisanja, gdje će se dati naglasak na vezu slovo-glas
- recite djetetu da su i mnoge poznate osobe (npr. Tom Cruise, Hans Christian Andersen, Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Steve McQueen i dr.) imale disleksiju.
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Ruski psiholog upozorava što majka nikad ne smije reći kćeri
Podižu se dohodovni cenzusi za vrtiće u Zagrebu, koji ostaju među najjeftinijima u Hrvatskoj
10 slavnih roditelja koji nemaju dadilju i sami brinu o svojoj djeci
Trebate li popuštati djeci tijekom igre?