Većina se žena zasigurno zapitala; postoji li idealno vrijeme za trudnoću, posebice prvu trudnoću? Biološki gledano moguće je odrediti godine kada je žensko tijelo najspremnije za proces začeća i iznošenja trudnoće. No, budući da je za zdravu i sretnu trudnoću uz fizičko zdravlje potrebna i psihološka, te financijska spremnost/stabilnost, razdoblje majčinstva je individualno.

Posljednjih je godina učestaliji trend majčinstva u kasnijoj životnoj dobi, a razlozi za nešto kasnije zasnivanje obitelji su različiti; dugo školovanje, financijska nestabilnost, nemogućnost nalaženja partnera, emocionalna nespremnost... Pri odluci odgađanja trudnoće važno znati kako ženina plodnost počinje opadati u njezinim tridesetim godinama, što znači da dolazi do pada mogućnosti začeća, ali i iznošenja trudnoće, dok ulaskom u 40-e plodna moć žene bilježi još dramatičniji pad.

Žene se rađaju s određenom ovarijskom rezervom, odnosno s točno određenim brojem jajnih stanica, a kako odmiče životna dob, smanjuje se broj jajnih stanica (značajnu ulogu ima i obiteljsko nasljeđe). Upravo zbog neumoljive biologije većini je žena bitno znati kakva je funkcija njezinih jajnika, odnosno koja je (okvirno) duljina njezinog reprodukcijskog života.

Uvid u ovarijsku rezervu pruža nova, revolucionarna pretraga: određivanja anti-Müllerovog hormona (AMH).

''AMH je proteinski hormon značajan za predviđanje trenutka ulaska u menopauzu te rano otkrivanje patoloških procesa u jajniku, kao i određivanja stvarne ovarijske rezerve.'' – pojašnjava ravnateljica Poliklinike Breyer, Hana Breyer Priselac, mag. med. biochem.

''Određivanje anti-Müllerovog hormona preporučljivo je svim ženama koje žele znati koliki je njihov reproduktivni potencijal, ženama koje sumnjaju na ulazak u menopauzu, a žele trudnoću, te ženama koje planiraju potpomognutu oplodnju. Rezultati pretrage predstavljaju pouzdan pokazatelj potencijala jajnika i plodnosti, laički rečeno pokazuju biološki sat plodnosti.''- nastavlja ravnateljica Breyer Priselac.

Smatra se kako se AMH stvara u jajnicima kao hormon koji regulira dozrijevanje pojedine jajne stanice kod svakog ovulacijskog ciklusa, te djeluje kao fina protuteža FSH i LH, kako prilikom ovulacije ne bismo istovremeno imali velik broj zrelih jajnih stanica. Kako broj jajnih stanica koje bi prilikom ovulacije mogle dozrijeti opada s godinama, tako pada i vrijednost AMH. Na ovaj način, AMH korelira s brojem jajnih stanica tj. on opisuje takozvanu ovarijsku rezervu. Upravo je iz tog razloga značajan pri utvrđivanju vremena preostalog za ostvarivanje trudnoće, te u procjeni ovarijske rezerve nakon kemoterapije ili operativnih zahvata nad jajnicima, a može se mjeriti od rođenja do menopauze.

''Razina AMH hormona iznimno je važna i za proces umjetne oplodnje. Njegovo je određivanje u sklopu postupka postalo uobičajeno, jer odražava pad rezerve primordijalnih folikula u kasnim reproduktivnim godinama, te može usmjeriti proceduru u najboljem smjeru. S druge strane, određivanje AMH je bitno kako bi se izbjegao rizik hiperstimulacije jajnika (koji je ozbiljna komplikacija postupaka stimulacije jajnika za izvantjelesnu oplodnju).

Također, AMH ukazuje i na bolest jajnika; povećane vrijednosti hormona najčešće kazuju na sindrom policističnih jajnika. Naravno, svaki nalaz, pa tako i vrijednost AMH potrebno je bez izuzetka, tumačiti u kliničkom kontekstu.

Što se tiče same pretrage ona je bezbolna i brza, sastoji se od uzorkovanja krvi i može se obaviti bilo kojeg dana menstrualnog ciklusa, a nalazi su gotovi već isti dan.'' – završava magistra Breyer Priselac.

Tekst: Poliklinika Breyer

Foto: Profimedia