Dok se bebe afroameričkog, latino i azijskog podrijetla obično uvijek rađaju s tamnim očima, bijela rasa ima manje melanina pa stoga većina beba i jest rođena s plavim očima. No bebe bijelaca najčešće se rađaju s tamnoplavim očima, s primjesama sive, a njihova boja očiju može se i nekoliko puta promijeniti do kraja prve godine života.
No jeste li znali da se boja bebinih očiju počinje mijenjati već tijekom samog poroda. Naime, u maternici nema dovoljno svjetla pa je razina pigmenta i kože i očiju vrlo niska. Kada vaše dijete izađe na svjetlo rađaonice, svjetlost potiče proizvodnju melanina u šarenici, što može prouzročiti promjenu boje. Dakle, sve ovisi o razini melanina: dijete može imati plave, sive, zelene ili smeđe oči.
Kako beba raste, stvaranje pigmenta se povećava, osobito ako za to postoji genetska predispozicija. Melanin je protein, a količina i vrsta koju ćete dobiti, zapisana je u genima.
Kada ćete znati kakvu boju očiju ima beba?
Do šestog mjeseca bebina života, primijetit ćete da se boja očiju promijenila i do nekoliko puta. Nakon toga, boja se stabilizira. Kod većine beba boja očiju postaje očita i stalna do njihova prvog rođendana. Rijetki su slučajevi da djeca mijenjaju boju očiju i do treće godine.
A što kaže genetika?
Kod dvoje roditelja plavih očiju velika je vjerojatnost da će i dijete biti plavooko. Uz to, ako i bake i djedovi imaju plave oči, povećava se vjerojatnost da će i dijete imati plave oči.
Ako jedan roditelj ima smeđe oči, a drugi svijetle (plave ili zelene), vjerojatnost je malo veća da će dijete biti smeđeoko. Ako oba roditelja imaju smeđe oči, šanse su veće od 75% da će i dijete imati istu boju kao roditelji.
Najrjeđa boja očiju je zelena, a ovu boju ima samo 5% svjetske populacije.