Smatra se kako je celijakija prisutna u 1-2 posto populacije. Naravno, mnogi slučajevi prolaze bez postavljene dijagnoze, a kada bi svi bili ispravno dijagnosticirani, učestalost ove bolesti bila bi mnogo veća.

Što je celijakija?

Celijakija je genetski predisponirana kronična upalna bolest crijeva uzrokovana glutenom. U genetski predisponiranih osoba unos glutena hranom oštećuje crijevnu sluznicu i otežava upijanje hranjivih tvari. To dovodi do pothranjenosti jer je iskorištavanje hrane nedovoljno, ali i drugih stanja uzrokovanih nedovoljnim iskorištavanjem vitamina i minerala. Jedini način liječenja celijakije jest doživotna prehrana bez glutena.

Do prije dvadesetak godina celijakiju su smatrali dječjom bolešću koja se javljala kada bi se u prehranu novorođenčeta počela uvoditi hrana koja sadržava gluten. U tom slučaju bebe s celijakijom nisu dobivale na težini, imale su obilne proljeve, mršave ekstremitete te izrazito izražen trbuh, a usto se javljao učestali nemir i plač. Navedeni simptomi klasificiraju se kao “tipični”, dok su nespecifični znakovi – među koje ubrajamo nizak rast, anemiju nepoznatog uzroka, zakašnjeli pubertet, kožne promjene koje su izrazito vidljive, osteoporozu, migrenu ili jetrene poremećaje – prisutni u oboljelih koji se često otkrivaju tek u odrasloj ili adolescentnoj dobi. Katkad se celijakija manifestira bez ikakvih simptoma i tada je nazivamo tihom ili prikrivenom.

Problem je u glutenu

Gluten je zapravo mješavina dvije vrste proteina, prolamina i glutenina. Upravo prolamini koje nalazimo u pšenici, ječmu i raži uzrokuju imunosnu reakciju kod oboljelih od celijakije, dok su prolamini koje nalazimo u riži i kukuruzu sigurni za njih.

Konzumiranje hrane koja sadržava gluten, čak i u vrlo malim količinama, uzrokuje kod oboljelih od celijakije poremećenu imunosnu reakciju. Iako je zadaća našeg imunosnog sustava da nas štiti od raznih patogena, kod oboljelih od celijakije on razara sluznicu crijeva, a okidač toj reakciji upravo je gluten. Unošenje glutena tako razvija oštećenje sluznice crijeva, ali i brojnih drugih organa. Oštećena sluznica tankog crijeva gubi resičast izgled i postaje ravnija, a tako zadebljala i ravnija sluznica ima smanjenu moć apsorpcije svih nutrijenata.

Bezglutenska prehrana velik je izazov

Oboljeli od celijakije bezglutenske se prehrane moraju pridržavati cijeli život. To je veoma važno jer se tako smanjuje mogućnost nastanka budućih komplikacija, a unutar godinu dana od uvođenja bezglutenske prehrane očekuje se i normalizacija seroloških testova, dok je za potpuni oporavak sluznice potrebno i do osam godina.

Kako smo prije naveli, problem čine prolamini koje nalazimo u pšenici, ječmu i raži, stoga te žitarice treba isključiti iz prehrane.

No gluten se danas upotrebljava u širokom spektru prehrambenih proizvoda koji uopće ne moraju sadržavati navedene žitarice; gluten im se dodaje kao radi poboljšavanja svojstava proizvoda. Tako ga, osim u pekarskim proizvodima, tjestenini ili keksima, možemo pronaći i u suhomesnatim proizvodima, voćnim sokovima, pivu, gotovoj hrani i nekim lijekovima, u kojima ima ulogu zgušnjivača ili baze za boju i aromu. Još je jedan problem što namirnice mogu biti kontaminirane glutenom tijekom proizvodnje ili pakiranja. Preporuka je stoga pažljivo čitati deklaracije na proizvodima kako bi se smanjila mogućnost izlaganja glutenu. Prelazak na prehranu bez glutena nije teško ostvariv, ali zahtijeva promjene ustaljenih prehrambenih navika, a temelji se na informiranosti, pravilnom izboru namirnica te pozornosti prilikom pripremanja i posluživanja hrane.

Problematični mogu biti svi industrijski proizvodi, kako oni napravljeni od sirovina koje prirodno ne sadržavaju gluten, tako i oni proizvodi kojima na deklaraciji piše da ne sadržavaju gluten ili imaju markicu, tj. znak prekriženog klasa.

Gotovo ne postoje industrijski procesirane namirnice koje ne sadržavaju gluten, no ipak, najčešće je kod takvih namirnica gluten prisutan u količini koja je ispod granice štetnosti ili manje od 0,002 posto. Naime, prema standardima Codex alimentarius takve namirnice mogu se deklarirati kao bezglutenske.

Bezglutenska prehrana posve je sigurna po zdravlje i nije nimalo štetna za organizam. Aminokiseline koje sadržava gluten lako su zamjenjive drugim proteinskim izvorom, što ga ne čini esencijalnim, a njegovim isključivanjem iz prehrane nećete biti zakinuti ni za jedan važan nutrijent.

Dopuštena hrana/namirnice

• voće: svježe, suho i kandirano*

• žitarice: riža, kukuruz, proso, heljda

• povrće i mahunarke, uključujući krumpir

• sve vrste svježeg mesa, ribe i jaja

• mlijeko, margarin, jogurt, vrhnje*, sir*

• gljive

• čaj, crna kava, kakao

• šećer, med, marmelada*

• škrob

• ulje, ocat, sol, kvasac, začini

Zabranjena hrana/namirnice

• pšenica, raž, ječam i sve njihove prerađevine

• pšenične klice, mekinje, krupica

• pivo, bijela kava, viski

• kupovni kruh od kukuruznog brašna

• gotove juhe, gotovi umaci

• instant-krumpir, gotova hrana

• suhe smokve

• suhomesnati proizvodi

• hrenovke i paštete

Zob - namirnica u sivoj zoni

Nema općeprihvaćenog stava o konzumiranju zobi za oboljele od celijakije. Većina zobenog brašna tijekom proizvodnje kontaminira se glutenom, iako sama zob ne sadržava prolamine koji izazivaju problem oboljelima od celijakije.

Iako novije studije pokazuju kako prisutnost zobi u prehrani ne utječe na oporavak crijevne sluznice, preporuka je da oboljeli od celijakije koji imaju iznimno oštećenu sluznicu doživotno izostave zob iz prehrane.

Kako do dijagnoze?

Brzi test iz kapi krvi može otkriti mogućnost da osoba boluje od celijakije, a dostupan je u Celiko centru u Zagrebu. No dijagnoza celijakije postavlja se isključivo na temelju biopsije sluznice tankog crijeva i nakon toga patohistološkom analizom, što se obavlja u KBC-u Rebro u Zagrebu.

Tekst: Jana Jadrejčić, mag.nutricionizma

Foto: Profimedia