No prema istraživanjima koja je provela ta organizacija, naš unos daleko premašuje preporuke. Putem gaziranih sokova, energetskih napitaka, voćnih napitaka i zašećerenih voda u organizam prosječno unosimo i do 336 kalorija dnevno. Muškarci unose više zašećerenih napitaka od žena, a tinejdžeri su glavni potrošači. Osobito je problematičan unos zašećerenih napitaka u djece, jer konzumacija svakog dodatnog napitka povećava rizik za razvoj pretilosti za 60%.

Zašećereni napici izvor su praznih kalorija, a rijetko posjeduju nutritivnu vrijednost. Pola litre cola napitka sadrži oko 14 žličica šećera, dvostruko više od preporučene količine šećera, te oko 200 kcal. Moramo biti oprezni i ograničiti unos zašećerenih napitaka kako bismo smanjili rizik za razvoj pretilosti i dijabetesa tipa 2.

Poželjno je u potpunosti izbjegavati zašećerene napitke i zamijeniti ih vodom, niskomasnim mlijekom, nezašećerenim biljnim čajevima, 100% voćnim ili povrtnim sokom koji ne sadrže dodatne šećere i, osim vode, posjeduju nutritivnu vrijednost.

Tekst: Jana Jadrejčić, mag. nutricionizma i Marina Jakšić, mag. nutricionizma, www.perfectlifefood.com

Foto: Thinkstock