Desetljećima znanstvenici intenzivo proučavaju razvoj djece. Spoznaje do kojih su došli omogućuju nam da djeci pružimo različite mogućnosti za što bolji rast i razvoj. No, ono što se danas događa prava je erupcija različitih programa za bebe i djecu. Roditelji se često osjećaju zbunjeni, preplavljeni informacijama. Često nismo sigurni što je zbilja potrebno našem djetetu. Jedan od takvih često spominjanih „misterija” je baby handling ili pravilno postupanje s dojenčetom.

Što je baby handling?

Baby handling definira se kao pravilno postupanje s novorođenčetom ili dojenčetom tijekom svakodnevnih aktivnosti. U ranoj razvojnoj dobi te aktivnosti su npr: podizanje i spuštanje na podlogu, nošenje, okretanje iz ležećeg položaja na leđima u ležeći položaj na trbuhu, ali i rana komunikacija, interakcija i igra s bebom. Ove posljednje tri stvari od iznimne su važnosti za uredan razvojni tijek, ali se rijetko o njima govori kao o dijelu baby handlinga. Usmjerimo li se samo na fizičko manipuliranje, s djetetom nećemo ostvariti puni potencijal koje svaka aktivnost ima za učenje i razvoj novih vještina.

Cilj baby handlinga je aktivno učenje koje će beba koristiti tijekom daljnjeg razvoja, npr. uče se obrasci potrebni za rotacije, posjedanje, ali i usmjeravanje pogleda prema licu majke, komunikacija s majkom za vrijeme pokretanja, regulacija prilikom promjene položaja tijela. Dijete kroz pokret uči kako istovremeno koristiti sva razvojna područja. Naučimo li samo gdje na djetetovo tijelo trebamo postaviti svoje ruke i kako ga fizički premjestiti od jedne točke do druge, izostavljamo cijeli niz poticajno razvojnih prilika. Zato baby handling treba uključiti u funkcionalne aktivnosti u kojima dijete sudjeuje aktivno, u skladu sa svojom dobi.

Kako to izgleda objasnit ću vam kroz primjer podizanja četveromjesečne bebe. Prije svega, trebamo najaviti da ulazimo u interakciju s djetetom stavljanjem dlana na područje djetetovih prsa. Ni vama ne bi bilo ugodno kada bi vas netko iznenada počeo pomicati. Tim dodirom mozak će dobiti senzorne informacije koje su mu potrebne da organizira sebe i svoje tijelo. Privucite djetetovu pažnju, uspostavite očni kontakt, nježno mu se obratite i nakon toga krenite u pokrete koji prethode odizanju djeteta s podloge. Sve što radimo izvodimo preko ključnih točaka na tijelu, a to su: glava, trup, ramena, zdjelica te ruke i noge. Naši pokreti moraju biti spori kako bi se dijete prilagodilo promjenama te kako bi mozak imao priliku registrirati obrasce koje ste pritom koristili. Kada smjestimo dijete u naručje, ostanimo još nekoliko trenutaka u interakciji s njim. Pričanje, pjevušenje ili maženje izazvat će ugodu vašem djetetu, ali i vama.

Sve te aktivnosti (podzanje, spuštanje, nošenje, igranje) ponavljaju se puno puta tijekom dana. Kada nešto ponavljamo, događa se učenje. I tu leži tajna baby handlinga. Brojnim ponavljanjima dijete uči pravilne obrasce kretanja koje će koristiti u daljnjem razvoju. Dobiva iskustvo pokreta i kretanja u različitim dimenzijama, a ako ga kreiramo tako da su uključene druge razvojne komponentne kao što je vid, komunikacija i dr., dobivamo kvalitetnu podlogu za poticanje razvoja brojnih vještina, ne samo onih motoričkih.

Svaka beba je drugačija i svaka ima vlastiti tempo razvoja. Različito reagiraju kada pokrećemo njihovo tijelo. Možda ste primijetili da prilikom odizanja vaše dijete postane „kruto”, „čvrsto” i teško mu je pomicati ruke ili noge. Neke bebe negoduju prilikom nošenja ili prilkom okretanja na trbuh leđa saviju u luk. Zbog toga se baby handling mora prilagoditi potrebama svakog djeteta i roditelja. Stručnjak, koji se bavi ranim razvojem te je educiran provoditi baby handling, prilagodit će ga tako da bude optimalan za vaše dijete. Nema smisla forsirati pravilno postupanje prema youtube videu ako vaša beba negoduje, plače ili primjećujete neke nepravilnosti u držanju i pokretanju tijelu.

igranje s novorođenčetom
Young mother holding her newborn child. Woman and infant boy relax and playing on white background. Mom of breast feeding baby. Family, maternity, tenderness, parenthood, responsibility concept,Image: 382505649, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Iuliia Zavalishina / Alamy / Alamy / Profimedia

Hoće li bebi štetiti ako je baš svi u obitelji ne hendlaju pravilno?

Pitanje koje mi roditelji često postavljaju tijekom poduke baby handlinga je "Hoće li bebi štetiti ako je baš svi u obitelji ne 'hendlaju' pravilno?"

Rekli smo kako je za učenje tipičnih obrazaca kretanja potrebno kontinuirano ponavljati iste obrasce pokreta. Stoga, ako se ponekad dogodi da netko ne hendla dijete onako kako bi trebalo, opustite se i uživajte u tome da je netko nakratko preuzeo bebu, a vi pokušajte vrijeme iskoristiti za sebe. Ništa loše neće se dogoditi sve dok je veći broj ispravnog hendlanja. Vi ste ipak ti koji odrađuju najveći dio posla i imate najviše prilika potaknuti dijete na učenje.

No, ako su takve situacije učestale, probajte jednostavnim komunikacijskim trikovima postići ono što želite. Za uspješne odnose, važno je kako prenosimo poruku. Nitko ne voli čuti kritiku ili se osjećati napadnuto. Stoga, umjesto „TI“ poruka, koristite „JA“ poruke i asertivni način komunikacije. Evo primjera kako to zvuči:

„Razumijem da ti je tako lakše, ali zabrinuta sam/uplašena (važno je da prepoznate kako se vi osjećate) kada tako podižeš (opisati radnju ) Leona jer je za razvoj važno ispravno ga podizati, zato te želim naučiti kako to možeš učiniti drugačije.“ Probajte! Ponekad nas samo mala promjena u komunikaciji može dovesti do željenog cilja.

Za rani razvoj najvažanija je okolina, koja će djetetu osigurati učenje, te rani interakcijski obrasci s vama. Baby handling svakako je dobar alat kojim ćemo djetetu pomoći pri učenju različtitih vještina i omogućiti mu kvalitetne temlje za daljnji razvoj.

Tekst: bacc.phsioth., Iva Barid, praktičar rane intervencije

USC/WPS certificirana za provedbu Ayres terapije senzoričke integracije®, primjenu i interpretaciju Testa senzoričke integracije i praksije

Certificirana za provedbu MAES® pristupa u terapiji, Certificirana za provedbu Procjene kvalitete spontane motorike (General Movement Assessment), voditeljkabineta NeuroArt