Plivanje donosi brojne blagodati cijeloj obitelji

U vodi se razvijamo devet mjeseci

Kad nam je tijelo uronjeno u vodu, zbog opuštanja zglobova i mišića, doživljavamo senzaciju kakvu smo imali dok smo „plivali“ u majčinoj utrobi. Dok nam se tijelo u vodi opušta, otpuštaju se fizičke blokade, bolna, kruta mjesta s kojima smo naučili živjeti, i do nas lakše dolaze informacije iz podsvijesti. Zato svako uranjanje i plivanje ispire i čisti naše zablokirane emocije, a s druge strane, vodeni medij donosi nam novu inteligenciju i razinu svijesti, mogućnost prilagodbe i liječenja fizičkog, emocionalnog, mentalnog i duhovnog tijela.

Cirkulacija krvi i limfe

Kad smo uronjeni u vodu, ubrzava nam se cirkulacija limfe i krvi, što jača imunitet, osnažuje se krvožilni i dišni sustav pa kvalitetnije dišemo, rasterećuju se srčani mišić i zglobovi, a to ubrzava regeneraciju tijela.

Naime, hidrostatski tlak uvelike pruža otpor gravitaciji. Zato, kad smo u vertikalnoj poziciji do prsa uronjeni u vodu, primjerice prilikom hodanja ili vježbanja u vodi, hidrostatski tlak kojem smo izloženi potiskuje naše tjelesne tekućine i organe prema gore. To omogućava dublje izdisaje, a potom i udisaje, krv se lakše vraća k srcu i ono je pumpa s puno manje uložene energije.

Djelovanje na kralježnicu

Vježbe u vodi povoljno djeluju na kralježnicu zahvaljujući otporu vode pri čemu se opterećenje pravilno raspoređuje, a mišići se optimalno snaže i stabiliziraju. Bivanjem i vježbanjem u vodi otvaraju se prostori među kralješcima te se omekšavaju napeti i preopterećeni duboki mišići uz kralježnicu. Za početak, nije potrebno izvoditi neke komplicirane vježbe jer i prirodni pokreti, kao što su mala poskakivanja, uvijanje kukova, kruženje rukama, donose dobrobit tijelu.

Plivanje nije rješenje za sve tegobe, posebno ako imamo neka fizička ograničenja, no vertikalna pozicija tijela i lagani zamasi mogu biti čudotvoran lijek za organizam. Ugoda koju osjećamo (pod uvjetom da nam temperatura vode odgovara) znak je da radimo nešto korisno i kvalitetno za svoje psihičko i fizičko zdravlje. Ovakvu aktivnost u vodi preporučujem svima koji su pod bilo kojom vrstom stresa, nakon napornog fizičkog opterećenja i onima koji trpe bolove u zglobovima i kralježnici.

Samoiscjeljenje i samoobrana tijela

Važno je osvijestiti činjenicu da je voda, pogotovo morska, zaista lijek. Morska voda sadrži mineralne soli, elemente u tragovima, aminokiseline i žive mikroorganizme koji ispuštaju antibiotske i hormonske tvari koje pomažu uspostaviti biološku ravnotežu tijela. Već je odavno uočena velika sličnost u sastavu slane morske vode i ljudske krvne plazme, što također govori u prilog blagotvornosti kupanja u moru.

Kupanje u morskoj vodi aktivira prirodne mehanizme izlječenja tijela, a istraživanja potvrđuju da morska voda aktivira imunosni sustav i povećava sposobnost samoiscjeljenja i samoobrane tijela.

Plivačke tehnike

Osobama koje imaju problema s lumbalnom i vratnom kralježnicom ne preporučuje se previše plivati prsnim stilom jer takav način plivanja opterećuje upravo te dijelove tijela. No to ne znači da ne mogu prsno plivati u vertikalnom položaju te tako izbjeći navedena opterećenja. Kraul tehnikom plivanja također se opterećuje kralježnica. Rotacija trupa prilikom promjene zaveslaja ruku i uzimanje daha samo na jednoj strani dodatno opterećuju i izbacuju iz ravnoteže mišiće vratne kralježnice.

Često se događa da, plivajući ovom tehnikom, ljudi imaju neravnotežu u snazi ruku i trupa pa skreću u jednu stranu. Stoga, savjetujem da pokušaju ravnomjerno opteretiti vrat i trup uzimajući dah na obje strane te snažnije aktivirati stranu trupa koja im je slabija (što će pokazati strana na koju skreću).

Tehnika leđnog plivanja svakako se najviše preporučuje jer je zdravija od prethodne dvije zbog položaja tijela u kojem plivač zapravo pluta na vodi. Ipak, i plivanjem ovom tehnikom nastaju veća opterećenja ruku i ramena pa osobe koje imaju problema s ovim dijelovima tijela trebaju biti pažljive. Preporučljivo je često mijenjati stilove plivanja jer se tako ravnomjernije opterećuje kralježnica. Zbog svega navedenog, češće se preporučuje vježbanje u vertikalnim pozicijama.

Hodanje i vježbe u vodi

Plivanje i vježbe u vodi zapravo su dvije različite aktivnosti. Cilj plivanja je maksimalno smanjiti otpor vode, a izvođenjem vježbi u vodi upravo se koristi otpor vode (pojačan raznovrsnim vodenim rekvizitima) za postizanje uravnotežene mišićne snage oko zglobova i kralježnice te poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja. Prednost vježbanja u vodi je ta što vježbe mogu izvoditi svi, bez posebnog plivačkog znanja, zabavno je, korisno i primjenjivo za cijelu obitelj.

Jedna od najkorisnijih vježbi u vodi je hodanje umjerenim tempom (da ste lagano zadihani) grabeći rukama vodu ispred tijela, 20-ak minuta u dubini od kukova do ramena. Ovom vježbom pokreće se svaki mišić u tijelu, zglobovi se podmazuju bez opterećenja, srce i pluća rade pojačano, a zbog učinka hidromasaže pojačava se površinska cirkulacija te se smanjuje celulit na kritičnim mjestima. Kalorijska potrošnja pri ovoj vježbi ista je kao pri laganom trčanju.

Stoga, ako ste osoba koja pati od bolnih zglobova i imate višak kilograma, najbolje rješenje za vas je plivanje u kombinaciji s vježbama i hodanjem u vodi, četiri puta tjedno po 40 minuta, ili grupno vježbanje aerobika u vodi. Pritom je potrebno dovoljno spavati, ne jesti nakon 20 sati te jesti pet manjih obroka dnevno.

21 dan u kontinuitetu

Važno je što više iskoristiti ljetno vrijeme kako biste vježbali u vodi minimalno 21 dan u kontinuitetu. Naime, mozgu je potrebno upravo toliko redovitog ponavljanja neke aktivnosti da mu ona postane navika i da korist od te aktivnosti imaju svi organski sustavi. Ako u tome uspijete, veća je vjerojatnost da ćete ovakvu vrstu vježbanja nastaviti i u ostatku godine. Tada ćete se možda odlučiti za bazen ili pak vježbe koje su slične uvjetima u vodi poput onih na lopti ili reformeru.

Uza sve dobrobiti koje plivanje donosi, mnoge muči pitanje zašto su nakon plivanja gladni. Možda i vas zbunjuju utjecaj plivanja na vašu kalorijsku potrošnju i brojna istraživanja s prilično oprečnim rezultatima. Sigurna sam da su svi iskusili dobro poznat osjećaj gladi nakon dobrog kupanja. Tko bi mu odolio? Ljeti, kad smo najčeš­će na godišnjem odmoru, mnogi večeraju oko 21 sat ili kasnije, uz društvo, pa se s odmora vraćaju s kojim kilogramom viška bez obzira na to što su, u odnosu na radni dio godine, ipak bili nešto aktivniji.

Potreba za hranom nakon plivanja

Zbog činjenice da plivači u odnosu na ostale sportaše imaju više potkožnog masnog tkiva, mnogi se odlučuju za intenzivne vježbe na suhom kad žele skinuti masne naslage. Čak ima istraživanja koja dokazuju kako plivanje ima najlošiji utjecaj na skidanje tjelesne masti u odnosu na hodanje, trčanje, vožnju biciklom…

No, tijekom tih istraživanja nisu bili kontrolirani intenzitet aktivnosti i prehrana. S druge strane, jedno istraživanje provedeno u razdob­lju od 11 tjedana dokazuje da su osobe koje su redovito plivale tri puta tjedno po 40 minuta izgubile 2,4 posto masnih naslaga uz kontroliranu prehranu i temperaturu vode.

Dakle, nemojte se povoditi za grandioznim naslovima posljednjeg istraživanja, nego pomno analizirajte svoju količinu i intenzitet dnevne aktivnosti te potrebu za hranom nakon nje. Ako vam plivanje ne zahtijeva ekstremne porcije na tanjuru ili se pak možete oduprijeti naletu gladi, svakako vam preporučujem da koristite vodu kao medij za vježbanje, terapiju i skidanje kilograma što je moguće više i češće tijekom godine.