Roditeljski stres – može li se umanjiti?

U posljednje vrijeme čujemo sve više roditelja koji se žale da osjećaju pritisak sa svih strana, žele da im dan traje duplo duže od uobičajenog kako bi stigli izvršiti sve obaveze koje im se kao roditeljima stavljaju u zadatak od okoline, nezadovoljni su što priličan broj stvari rade polovično i na neki način automatski prilikom čega ne osjećaju niti malo zadovoljstvo, razdražljivi su, nemaju vremena za prijatelje, a kamoli vrijeme za sebe jer dijete je uvijek na prvom mjestu. Vjerujem da će se brojni roditelji i čitatelji portala roditelji.hr pronaći u spomenutom. Ako ste među tim roditeljima, pravo vrijeme je da si postavite pitanje: „Kako se osjećam?“ i „Što mi u ovom trenutku može pomoći?“ i izbacite se iz svakodnevnog vrtloga zanemarivanja sebe, odnosno „autopilota“.

Svatko od roditelja ima svoje načine suočavanja sa stresom i važno je prepoznati i koristiti ono što roditelje umiruje, veseli i vraća ih u ravnotežu. Prvenstveno je važno da si dopuste i priznaju da su ponekad pod stresom i da to ne znači da su loši roditelji! Roditeljstvo je iznimno zahtjevan „posao“ te je neizbježno da će se ponekad naći pred situacijama u kojima neće znati kako postupiti. Važno je stoga da imaju konstantno na umu da ne moraju biti savršeni roditelji svom djetetu jer to ionako ne postoji. Ovo predstavlja jedan vid brige za sebe i važno je da roditelji toga budu svjesni.

S obzirom na to da često čujemo od roditelja da su se s roditeljstvom promijenili njihovi prioriteti i da sami sebi nisu više na prvom mjestu, voljela bih da roditelji razmisle na kojem se mjestu nalaze sami sebi i imaju li uopće vremena za sebe? Jer ako roditelji sami sebe zanemaruju, mogu se dovesti do stanja iscrpljenosti kada više ni djetetu neće moći pružiti onu podršku koju treba niti će biti dobar roditelj. Poznato je da je zadovoljni roditelj i bolji roditelj, stoga je važno da roditelji pronađu određeno vrijeme za sebe i da se bave onim što ih veseli i opušta. U današnje vrijeme svakodnevnog stresa, slobodno možemo reći da vrijeme za sebe ne predstavlja više luksuz, već potrebu! Naći vrijeme za sebe može značiti bolje organizirati svoje vrijeme i posložiti prioritete u svom roditeljstvu, ali i naučiti reći „ne“ određenim obvezama i pozivima za koje u startu znamo da ih nećemo moći ispuniti, iako postoji jaka želja za tim. Osim toga, važna je i percepcija vremena za sebe. Većina roditelja navodi da su to trenuci kada odu na godišnji ili neko putovanje na koje je potrebno čekati prilično dugo. No, dobra vijest je da za smanjene stresa nisu potrebni dugi odmori, već da veći učinak u suočavanju sa stresom imaju manji i češći umirujući trenuci. Takvi trenuci mogu uključivati nekoliko trenutaka dubokog disanja (abdominalno disanje - polagani udah 3 sekunde na nos, izdisaj 6 sekundi na usta) ili stiskanja (5 sekundi) i opuštanja (10 sekundi) određenih grupa mišića, osobito ramena jer se u tom dijelu kod većine najčešće akumulira napetost uzrokovana stresom.

Neugodne su emocije prirodne

Osim toga, važno je osvijestiti s kakvom energijom roditelji dolaze kući npr. s posla, jer djeca vrlo lako „pokupe“ energiju svojih roditelja. Također, ako doživljavaju neke neugodne emocije iznimno je važno pokazati ih pred djetetom i razgovarati o njima. Reći npr. „Tužna sam jer nisam uspjela na poslu u onome u čemu sam željela i imam potrebu plakati jer mi je tako lakše nositi se s tim.“ Time djetetu šaljemo poruku da ne moramo uvijek biti na „razini savršenosti“, da su neugodne emocije dobrodošle i da znamo kako se nositi s njima, učimo dijete vlastitim primjerom kako i samo da reagira kada osjeti neugodne emocije te na kraju, sebi kao roditeljima dopuštamo da ih proživimo.

Ako roditeljima stres izazivaju određene odgojne situacije, najčešće kada djeca testiraju granice, važno je da ostanu mirni i dosljedni, da jasno i odlučno kažu svoje zahtjeve jednom ili dva puta te da odrede prioritete što se tiče samog djeteta i što je njemu kao individui važno i potrebno. To znači da moraju biti usklađeni s djetetom, prepoznati prave potrebe djeteta i što je u pozadini djetetovih reakcija.

Iznimno je važno da roditelji traže i imaju podršku svog partnera, prijatelja, obitelji, ali zaista onu podršku koja im je potrebna, a ne onu koja im je nametnuta. Pri tome mislim na to da roditelji najbolje znaju što je njima i njihovoj djeci potrebno, iako se ponekad čini da drugi to bolje znaju. A ako roditelji imaju osjećaj da ne mogu izaći iz tog kruga razdražljivosti, nezadovoljstva, preopterećenosti na raspolaganju im stoje stručnjaci mentalnog zdravlja koji im mogu pomoći naći nove načine suočavanja sa stresom, aktivirati one postojeće, bolje razumjeti sebe i dijete u različitim razvojnim fazama i sl. Iz iskustva roditelja našeg Savjetovališta možemo reći da više znanja o roditeljstvu doprinosi sigurnosti u određenim roditeljskim odlukama i postupcima što doprinosi i smanjenju stresa.

Nadam se da će ovi savjeti pomoći osvijestiti stres roditeljima ili barem otvoriti prostor za promišljanje o njemu, ali i da će neke načine smanjenja roditeljskog stresa uvrstiti u svoju svakodnevicu. I zaključila bih ovaj tekst sa željom da si roditelji svaki dan postave pitanje: „Što sam danas učinio/la za sebe?“ kako bi brinuli o sebi, a time posredno i o djeci.

Tekst: Ivana Dolovčak, mag. soc. rada, savjetovalište Snaga obitelji, www.hrabritelefon.hr

Foto: Profimedia