Kad vam ponestane razloga da odvedete djecu u grad, a baš vam se, na primjer, pije kavica u omiljenom kafiću u centru, vrijeme je za malo mašte i edukacije. Ovisno o djetetovu uzrastu, predlažemo vam da se prvo dobro upoznate s gradom kroz neku knjigu, a zatim to što ste novoga otkrili u knjizi (vodiču), ispitate i uživo!
Mnogo je zanimljivih događanja u našem gradu koji je sve popularnija turistička destinacija, no vjerujemo da nekad imate potrebu i sami se zabaviti s djecom, bez uplitanja pjevača, animatora, glumaca i slično. Imate li školsku djecu, možete podijeliti zadatke da oni ispitaju neke povijesne činjenice o gradu Zagrebu i zatim vas upoznaju s njim uživo, a imate li nešto mlađu, budite vi njihovi vodiči! Za to vam ne treba ni električni romobil, ni bicikl, već i sami "cipelcug" će biti dovoljan.
Iz nedavno tiskanog zanimljivog vodiča Upoznaj Zagreb autorice Vesne Stričević (Naklada Nika) donosimo vam par izvadaka kao inspiraciju što sve možete naučiti o svome gradu, a da bude zabavno. Za ostale podatke morat ćete se sami potruditi i napraviti pravi mali turistički izlet (ili više njih) našim predivnim glavnim gradom!
Nečastiva kolica
Prvi automobil provozao se zagrebačkim ulicama 1901. godine. Vlasnik mu je bio veletrgovac i avanturist Ferdinand Budicki. Automobil je izazvao veliko uzbuđenje, a kod nekih i strah, pa su ga pro- zvali – nečastiva kolica. Isprva se vozilo lijevom stranom ceste, a najveća dopuštena brzina bila je 20 km/h. Nemirni duh gospodina Budickog nije se zaustavio na tome. Biciklom je proputovao cijelu Europu, prevalivši više od 17 000 kilometara. Odvažio se i na let balonom, a u Zagrebu je otvorio prvu prodavaonicu automobila, motorkotača, šivaćih strojeva i fonografa (gramofona).
Proganjanje balona Do prvog leta balonom došlo je zbog neobične oklade između mađarskog zrakoplovnog natporučnika Johanna Mannsbacha i Zagrepčanina Julija Rudovića. Nesvakidašnji sportski događaj održao se 1905. godine, a zagrebački list Obzor detaljno je izvještavao o tijeku zbivanja. Gotovo pola grada okupilo se na Mažuranićevu trgu i uz zvukove koračnice pljeskanjem pozdravljalo zrakoplovce. Događaj su upotpunili zagrebački automobilisti i biciklisti koji su krenuli na „mnogobrojno proganjanje” zrakoplova po uzoru na sličnu manifestaciju već održanu u Beču. Tijekom leta članovi posade snimili su prve fotografije Zagreba iz zraka. Balon Turul (mađ. Sokol) sretno je sletio u blizini mađarske granice, odakle je kasnije željeznicom vraćen u Peštu. Let je, naravno, pratio i gospodin Budicki sa svojim automobilom.
Kostolomac Prvi bicikl pojavio se u Zagrebu 1867. i odmah je oduševio građane. Po biciklistima (koturašima) je čak i jedna ulica dobila ime – Koturaška cesta. Ipak, na tim neobičnim spravama s velikim prednjim kotačima nije bilo lako održavati ravnotežu i okretati pedale. Prvi velodrom za biciklističke utrke izgrađen je već 1894. godine.
Munjara
Zagrepčane je 20. siječnja 1877. pred Hrvatskim glazbenim zavodom dočekalo pravo čudo – ulaz u zgradu osvjetljavala je električna svjetiljka. Bila je to prva demonstracija električnog svjetla u Zagrebu. Električnu rasvjetu grad je dobio 1907. kad je sagrađena prva električna centrala, popularno zvana Munjara.
Penkala
Zagrepčanin Slavoljub Penkala izumio je 1907. prvu mehaničku olovku, koja je po njemu dobila ime. Tim praktičnim izumom stekao je svjetsku slavu i u Zagrebu otvorio najveću tvornicu pisaćeg pribora na svijetu. Ali to nije sve! Svestrani Penkala izmislio je džepnu svjetiljku, insekticid, deterdžent, termofor, usavršio gramofonsku iglu, rotirajuću četkicu za zube i još sedamdesetak stvari bez kojih danas ne bismo mogli zamisliti život. Inspiraciju za svoje izume nalazio je svuda oko sebe. Tako ga je let leptira potaknuo da konstruira prvi zrakoplov dvosjed. Njegov Leptir poletio je 1910. s Črnomerca i izazvao senzaciju u gradu. Avionom je upravljao Penkalin asistent i prvi hrvatski pilot Dragutin Novak.
Figure s puno fantazije
Zamisli da moraš napraviti kolač bez miksera! Ili da uopće ne postoje sladoled i slastičarnice! A baš tako je bilo – sve do početka 19. stoljeća. Prvi službeni slastičar u Zagrebu bio je Jakob Leiber koji je u kavani K carskom gostioničaru posluživao sladoled nazvan figure s puno fantazije.
A pravi začetnik zagrebačkog slastičarstva bio je Alois Schönoa, otac poznatog književnika Augusta Šenoe. On je 1848. otvorio vlastitu slastičarnicu i oduševio sugrađane raznovrsnim bogatim kolačima. Pripremao je slastice i za potrebe Kaptola, pa je bio imenovan biskupskim sladopekom.
Tekst: roditelji.hr, Naklada Nika (Upoznaj Zagreb)
Foto: Profimedia
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano